Obnova od potresa kasne tri godine, projekti obnovljivih izvora energije su u zastoju jer godinu i pol nakon donošenja zakona još nema podzakonskih akata, a ovih dana u Saboru se raspravlja o tome što se događalo i prije pandemije.
Hrvatska država radi kao motor automobila. Ali ne na električni pogon, čak ni na benzin. Radi kao stari dizel. To daje pouzdanost, ali se osjeti u voznim svojstvima, posebno u startnom ubrzanju. Država uvijek posljednja kreće na semaforu, zbog čega strada čitava kolona iza nje.
Tako je ponovno nakon potresa u Zagrebu i Baniji, a HGK je u ponedjeljak dramatično upozorila na kašnjenje podzakonskih akata vezanih uz Zakon o tržištu električne energije. Priču o dizelaškoj državi možemo potvrditi uvidom u dnevni red Sabora koji sa zakašnjenjem od nekoliko godina raspravlja o izvješćima o radu pojedinih tijela.
Potres čeka sanaciju
Tri godine nakon potresa koji je zadesio Zagreb 22. ožujka 2020. nije sagrađena niti jedna jedina zamjenska kuća, a predano je 247 zahtjeva. Novi resorni ministar Branko Bačić najavio je da početkom svibnja počinje gradnja 21 kuće te da ćemo do kraja godine imati radove na sto kuća. Što se tiče konstrukcijske obnove, završena je na 23 zgrade i kuće, puta na 32 zgrade, a javna nabava je u toku za još devet zgrada u centru grada. To znači da je na čekanju još čak 1887 objekata jer je ukupno podnesen 1951. zahtjev za konstrukcijsku obnovu.
Glavna ‘protupotresna’ preokupacija u Zagrebu pokušaj je da se do kraja lipnja potroši novac od 1,03 milijarde eura iz europskog Fonda solidarnosti namijenjen javnim objektima.
I dok su zagrebačke žrtve nekako ‘izgubljene’ u gotovo milijunskom gradu, prizori iz kontejnerskih naselja na Baniji alarmantno upozoravaju da privremeni smještaj prijeti pretvoriti se u ‘trajnu sadašnjost’. Zato je Bačić dobio stranačku zadaću da prije (treće) zime za sve one koji pate u kontejnerima osiguraju novi privremeni smještaj, u objektu pogodnije za život od kontejnera; kada je već izvjesno da je trajna obnova u tom roku (tri godine nakon potresa) neizvjesna.
Godina i pol čekanja uredbi
Prezimljavanje na toplome, nadaju se u HDZ-u, moglo bi dobrovoljiti današnjih 6200 stanovnika kontejnera, koji će, kao i svi birači, imati priliku u tri navrata iskazati svoje političke preferencije – za Europarlament, Sabor i za Pantovčak.
Na novi slučaj ‘dizelskog starta’ upozorili su ovog ponedjeljka iz Udruženja Obnovljivi izvori energije (OIE) pri HGK. Zakon o tržištu električne energije stupio je u listopadu 2021., ali još nije donesena uredba o uvjetima javnog natječaja za izdavanje energetskog odobrenja koja je trebala biti donesena najkasnije do siječnja prošle godine.
Još uvijek čekamo pravilnik o priključenju na prijenosnu mrežu i pravilnik o priključenju na distribucijsku mrežu te objavu cijene priključenja na mrežu. Visinu te naknade HERA je trebala donijeti još u rujnu prošle godine. Bez tih podataka nemoguće je planirati investicije jer priključak na mrežu čini velik dio troška izrade projekta, tvrde ‘renovatori’.
Samo u 2022. u EU-u instalirane su sunčane elektrane snage 41,4 GW i vjetroelektrane snage 16 GW, odnosno oko 0,13 GW na milijun stanovnika. Tvrde da je u istoj godini, zbog izostanka podzakonskih akata, u Hrvatskoj gotovo zaustavljen razvoj novih projekata OIE-a. Spomenuto je tek 16 izdanih energetskih dozvola od 216 zahtjeva.
Iz Ministarstva gospodarstva odmah su pokušali demantirati ‘obnovljivce’, ali i tezu o državi na dizelski pogon. Državni tajnik Ivo Milatić odbacio je tvrdnje o zastoju i naveo da ih je riješeno 114. Ne, najavio je da će Ministarstvo uskoro pripremiti uredbu o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i uredbu o izdavanju energetske suglasnosti.
Međutim, pravi odgovor stigao je s mjerodavnog mjesta – Trga hrvatskih velikana. Šef HDZ-a Andrej Plenković nakon sjednice šireg Predsjedništva stranke obećao je da će potrebni podzakonski akti biti doneseni ‘u najkraćem mogućem roku’. Što je u međuvremenu rekao ministar gospodarstva, javnosti nije poznato, ali ovaj slučaj pokazuje da i ‘dizelaš’ može brzo krenuti, samo ako se gas doda pritiskom na desnu papučicu stranačkog i Vladinog rejtinga. .
Prvi epilog te priče stigao je već sljedećeg dana. Ministarstvo gospodarstva na svojim je stranicama ovog autora objavilo 15 Odluku o odabiru najpovoljnije ponude za izdavanje energetskog odobrenja nakon provedenog javnog natječaja za 14 solarnih i jednu vjetroelektranu i još 21 Odluku o provođenju Javnog natječaja za izdavanje energetskog odobrenja za još 14 solarnih i sedam vjetroelektrana.
Sabor se bavi starim vijestima
Za treći dio priče o državi na dizelski pogon selimo se u Sabor, gdje ova petka završava 15. sjednica, koja je počela 17. siječnja. Na dnevnom su redu, među 241 točkom, bile čak 44 teme koje su se odnosile na izvještaje raznih institucija o radu u 2021. godini, a izvještaji koji se odnose na 2020. bili su obuhvaćeni u 16 navrata.
Čak u osam točaka dnevnog reda predviđena je rasprava o izvještajima za 2019. godinu, a do ovog utorka još na red nisu došli izvještaji o sukobu interesa, reviziji robnih zaliha te o radu četiri obvezna mirovinska fonda. Isti taj Sabor donio je propis prema kojem svaka tvrtka do kraja travnja treba predati izvještaj o poslovanju u prošloj godini. To bi trebalo vrijediti i za sve državne i javne institucije.
Kaže
Više o temiIzvor: Leadermedia.hr
