Nesreća kod Dubrovnika bila je treća zrakoplovna nesreća tada u hrvatskom zračnom prostoru. Američki zrakoplov Boeing 737 bio je inače komercijalni zrakoplov, no prenamijenjen je u vojne svrhe
Danas se obilježava 27. godišnjica tragičnenesrećeameričkog vojnog zrakoplova na području brda Sv. Ivan nedaleko Zračne luke Dubrovnik, kad je poginulo je 35 putnika i članova posade, među njima i tadašnji američki ministarRonald Brown.
Nedaleko od zračne luke u Čilipima, 3. travnja 1996. godine u nevremenu se suršio američki vojni zrakoplov. U njemu su bila, uz Browna, još 34 člana izaslanstva. U Dubrovniku su se trebali naći s hrvatskim dužnosnicima. Među putnicima je bilo i dvoje Hrvata. Jedan od njih bio je i Nikša Antonini, istaknuti hrvatski fotoreporter.
Nesreća kod Dubrovnika bila je treća zrakoplovna nesreća tada u hrvatskom zračnom prostoru. Američki zrakoplov Boeing 737 bio je inače komercijalni zrakoplov, no prenamijenjen je u vojne svrhe.
Tog dana su svi komercijalni letovi bili otkazani zbog lošeg vremena, kiše i bure. Pad je preživjela tek jedna žena, Shelly Kelly, no preminula je doktorima na rukama.
Zastarjela tehnologija
Istraga je pokazala da je nekoliko problema prethodilo strašnoj nesreći. Osim kiše, bure i magle, pilot Ashely Davis nije znao da je zračni prostor i dalje pod oprezom zbog tek nedavno završenog Domovinskog rata. Zbog promjene rute dodatno su kasnili na aerodrom u Čilipima koji, također zbog rata, godinama nije bio u pogonu.
Naime, zbog okupacije je bio zatvoren nekoliko godina, a četiri mjeseca nakon završetka rata na dubrovačkom području još uvijek nije imao svu potrebnu tehnologiju. Za razliku od drugih aerodroma u svijetu, Dubrovački nije imao sofisticirane uređaje koji bi pomagali u slijetanju i polijetanju zrakoplova. Nije čak imao ni radar za slijetanje, već tek dva odašiljača koji su slali zrakoplovu signale. Kada bi piloti zaprimili signal, prema njemu su se mogli orijentirati dalje.
Piloti nisu bili niti primili prvi signal kada su ih kontaktirale iskusnije kolege i predložile da zbog lošeg vremena preusmjere let i slete u Split. Ne, zbog vremena i drugih stvari, delegacija je već kasnila, pa su odlučili sletjeti u Dubrovnik, prema planu.
Nešto prije tri sata poslijepodne, avion je nestao s radara i više se nitko nije javio dubrovačkim kontrolama leta.
Potraga je trajala četiri sata, a ostaci Boeinga 737 našli su se na brdu Svetog Ivana. Stotinjak hrvatskih policajaca i vojnika tražio je brdo i pronašao stjuardesu Kelly u repu aviona, jednom dijelu Boeinga koji je ostao čitav nakon pada. Preminula je ubrzo od preteških ozlljeda.
Problemi u istrazi
Tim je oblikovan da istraži uzorke nesreće bio je od početka u lošoj poziciji. Za razliku od komercijalnih zrakoplova, vojni nije imao sustav za snimanje razgovora u kokpitu niti sustav za praćenje podataka leta.
Prvo pitanje koje se postavilo je, kako je moguće da se tako iskusna posada skrenula s kursa i završila čak tri kilometra dalje od aerodroma?
Foto: Screenshot/ Flight Safety
Istraga je pokazala da nije bio problem u signalima koji su navigirali avion prema zračnoj luci, već da su se pilot i kopilot odlučili na još stariji sustav navigacije, a koji je vjerojatno krivo izračunao kako bi avion trebao ići.
Ne, još jedan veliki propust utjecao je na sudbinu putnika i posade. Naime, karta prema kojoj su letjeli nije imala točno propisane sigurnosne visine. Odnosno, avion je letio puno niže nego što je smio kad se krenuo spuštati u zračnu luku. To, kao i ostali čimbenici utjecalo je na stravičan ishod.
Foto: Screenshot/ Flight Safety
Boeing CT-43 nije bio dobro opremljen za takvo slijetanje. Konačno je izvješće pokazalo da je nekoliko čimbenika uzrokovalo pad zrakoplova u brdo.
Najčitaniji članci
Odaberi temu koju želiš pratiti Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
Više o temiIzvor: 24sata.hr
