Od ponedjeljka Sudske mjere upozorenja: Traže minimum kako bi se status sudaca vratio na stanje otprije 24 godine.

Suci prvostupanjskih sudova stupaju u tzv. bijeli štrajk kako bi upozorili na činjenicu da im je osnovica plaće stagnira gotovo četvrtog stoljeća, dok je prosječna neto plaća u istom razdoblju porasla šest puta više. Sući će raditi, ali neće biti moguće registrirati tvrtku, provesti razvod ili ostavinsku raspravu.

Zbog izostanka dijaloga s tijelima izvršne vlasti, na svim prvostupanjskim sudovima u Hrvatskoj u razdoblju od 8. do 19. svibnja 2023. provodit će se mjere upozorenja. U iduća dva tjedna odgađaju se sve radnje u prvostupanjskim postupcima, dok će se u drugostupanjskim postupcima održavati sjednice vijeća, ali bez otpreme odluka. Iznimka na svim razinama su hitni predmeti u kojima bi mogla nastupiti nenadoknadiva šteta. Za vrijeme trajanja mjera upozorenja suci koji provode mjere bit će na radnom mjestu i obavljati ostale poslove u okviru svoje sudačke dužnosti cijelo radno vrijeme, ističe se iz Udruge hrvatskih sudaca (UHS).

– Prema dostupnim informacijama, u mjerama upozorenja sudjelovat će više od 70 posto prvostupanjskih sudaca, a imamo i podršku državnih odvjetnika. Napominjemo, hitni predmeti rješavat će se bez odgode, nikakve mjere ne podrazumijevaju kako se neće raditi u e-spisu, neće se provoditi registracija novih pravnih subjekata, rješenja o nasljeđivanju, niti primjerice, razvod braka – ističe. Vesna Horvathpredsjednica Podružnice III Zagreb UHS, te dodaje kako su strankama poslane obavijesti o odgodi ročišta.

Suci traže da se njihov status vrati na stanje iz 1999., jer da su sudske plaće rasle u skladu s tadašnjim zakonom, danas bi neto plaća tog prvostupanjskog suca bila 3.455€ (26.020 HRK) umjesto postojećih 1.522€. Konkretnije, tadašnja plaća prvostupanjskog suca bila je do 3,4 puta veća od prosječne plaće u državi, no u te 24 godine prosječna plaća u Hrvatskoj rasla je 6 puta više od prosječne sudije.

Udruga hrvatskih sudaca predlaže reformu u tri koraka; u prvom bi se provele „vatrogasne mjere“ kojim bi se hitno izjednačila najniža plaća prvostupanjskog suca početnika s najvišom plaćom sudskog savjetnika na Vrhovnom sudu (koji sad prima 2.126,66). Ovaj korak moguće je ostvariti povećanjem plaće za 600€ neto, do čega se predlaže doći do povišenja osnovice svim pravosudnim dužnosnicima za 20% te povećanjem koeficijenta za pravosudne dužnosnike prvog stupnja sa 3,54 na 4,19.

Drugi korak odnosi se na trajno rješenje – predlaganje i provedba jedinstvenog zakona kojim bi se uvela indeksacijaa sukladno EU praksi – određivanje osnovice kao prosječne mjesečne bruto plaće po zaposlenome u pravnim osobama u RH u prethodnoj godini, prema obračunu Državnog zavoda za statistiku, sustav platnih razreda i izjednačavanje sudaca drugog stupnja s plaćama sudaca visokih specijaliziranih sudova.

– Iznosimo konkretna rješenja i izračune, jer ono što nam Ministarstvo pravosuđa i uprave trenutno nudi jest povećanje od 8 posto osnovice za sve pravosudne dužnosnike te povećanje koeficijenta za pravosudne dužnosnike prvog stupnja sa 3,54 na 4,21 i dodatak kroz neoporeziva primanja, iako zaboravljaju da su regres, prijevoz ili božićnica službenička, zaslužena, ali ne i dužnosnička prava.

Hrvatska ima trodiobu vlasti, što podrazumijeva nezavisno sudstvo i suče kao državne dužnosnike koji u svom poslu moraju ostati potpuno neovisni i zato tražimo poseban zakon – nastavlja Vesna Horvath, ističući kako je osnovica za izračun plaće prvostupanjskog suca trenutno iznosila 625,2 €, dok je, primjerice za liječnike primarne zdravstvene zaštite 929,61€, uz važnu razliku da suci, kao dužnosnici, praktički ne smiju raditi ništa izvan svoje primarne dužnosti, odnosno nemaju mogućnost dodatnih prihoda.

Unatoč izvanrednim rezultatima, broj spisa na prvostupanjskim sudovima nikad veći, a mjesto nikad manje

Uz ova dva ključna koraka za izjednačavanje platnog modela, UHS ističe važnost otvaranja rasprave o poboljšanju uvjeta rada službenika i namještenika prvostupanjskih sudova s ciljem osiguranja redovitog funkcioniranja sudbene vlasti. Oko 1.200 prvostupanjskih sudaca na 34 općinska, 9 trgovačkih i 4 upravna suda godišnje rade na više od milijun novih spisa, koliko je najviše po suću u odnosu na sve članice EU.

S druge strane svjedočimo kontinuiranom padu zaposlenih na službeničkim radnim mjestima bez kojih je otežano provođenje postupka u redovnim uvjetima. Samo je Općinski građanski sud u Zagrebu tijekom 2022. ostao je be