Nečista Lijepa Naša: Svaki Hrvat nosi na leđima breme teško barem 454 kilograma

Svatko od nas srušio je rekord 2021. godine. Hrvatska je tada stvorila najviše otpada na stanovništvo u četvrtom stoljeću. Ništa manje ne očekuje se ni u godinama koje slijede. No ima i dobrih signala: rastu udjeli odvojeno prikupljenog komunalnog otpada, stopa recikliranja i broj reciklažnih dvorišta.

Poseban osjećaj zadovoljstva ispuni čovjeka nakon što napravi proljetno čišćenje stana i izbaci van hrpu smeća i nepotrebnih svari koje smetaju. Sva stara odjeća, uskladištene igračke, novine, tehnika… sve što odlažemo u podrume i spremišta prestaje biti naša briga, ali često ne zaboravimo da priča s otpadom ne prestane nakon što smo ga izbacili iz stana. Naime, to što smo ga maknuli iz svog vidokruga, ne znači da je nestao.

Otpad je jedan od ključnih problema današnjice. Roba se jeftino proizvodi, brzo konzumira i još brže baca, prirodni resursi se prekomjerno iskorištavaju, a okoliš nepovratno onečišćuje – svi navedeni razlozi su i zašto se sve više inzistira na recikliranju i pazi na to kako se odlaže smeće. Prema akcijskom planu Europske unije o kružnom gospodarstvu, do 2030. godine trebali bismo prepoloviti količinu komunalnog otpada koji se ne reciklira, odnosno komunalnog otpada koji završi na odlagalištima smeća ili pak u spalionicama.

Veće hrpe

A kako stvari u vezi s otpadom stoje u Hrvatskoj? Možemo li sa zadovoljstvom otpjevati onu poznatu ‘više cvijeća manje smeća’? Prema posljednjem dostupnom Izvješću o komunalnom otpadu, u 2021. godini nakupili smo 1,77 milijuna tona komunalnog otpada i time za četiri posto povećali njegovu količinu u odnosu na godinu ranije. Pri tome je 74 posto odvojeno prikupljenog komunalnog otpada oporabljeno, a preostala količina bila je privremeno uskladištena ili je završila na odlagalištima (izravno ili kao izdvojene nečistoće).

Od 2011. do 2019. godine količina proizvedenog komunalnog otpada je u kontinuiranom porastu, da bi se 2021. godina količina komunalnog otpada približila onoj iz 2018. godine.

Općenito, porast nastale količine ne ide u prilog cilju prema kojem je do 2022. godine Hrvatska trebala smanjiti ukupnu količinu proizvedenog komunalnog otpada za pet posto u odnosu na 2015. (odnosno na vrijednost od 1,57 milijuna tona), a na rast u 2021. Utjecalo je povećanje aktivnosti uslužnog sektora, koji je radio godinu dana ranije zbog pandemije, stoji u Izvješću prema podacima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) koje je obradilo i objavilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Također, godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku u 2021. dosegla je najveću vrijednost od 1995. godine (454 kilograma).

Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja navode kako je zakonom propisan cilj da količina komunalnog otpada deponiranog na odlagališta može biti najviše 10 posto mase ukupno proizvedenog komunalnog otpada do 2035. godine. Dodavanje i da je predviđeno postupno zatvaranje odlagališta, što će pratiti uspostava novih kapaciteta za obradu.

Ulaganja u infrastrukturu

Vrijedi spomenuti i da je u 2021. zabilježen porast udjela odvojeno prikupljenog komunalnog otpada – s 28 posto iz 2017. porastao je na 43 posto. I stopa recikliranja bilježi uzlazni trend te je 2021. iznosila 31 posto, baš kao i broj reciklažnih dvorišta. Reciklažna dvorišta u 2021. godini preuzela su nešto više od 63 tisuće tona komunalnog otpada, čime su zabilježili rast od pet posto u odnosu na prethodnu godinu. Stopa oporabe komunalnog otpada u 2021. godini iznosila je 32 posto, a stopa recikliranja 31 posto.

Sve to, stoji u Izvješću, rezultat je kontinuiranog ulaganja u infrastrukturu za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada, a kako navode iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, važno je i što sve lokalne jedinice u Hrvatskoj svojim građanima nude organiziranu komunalnu uslugu, iako se razlikuju po infrastrukturi.

– Upravo se u infrastrukturu ulaže konstantno, a osobito posljednjih godina. Intenzitet ulaganja povećao se dostupnošću Fondovih programa i EU sredstava, što se vidi iu rezultatima odvojenog prikupljanja i oporabe odvojeno prikupljenog otpada – dodaju iz Fonda.

Snaga recikliranja

A zašto je to važno? Iz Fonda se pojašnjavaju da su odvojeno prikupljeni otpad i kvalitetna mreža reciklažnih dvorišta preduvjet za dobru stopu recikliranja različitih vrsta otpada.

– U Hrvatskoj danas imamo registrirano 376 reciklažnih dvorišta, za razliku od 2015. kada su ih bila tek 34. Uvelike je njihova gradnja sufinancirana iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, kao i nabava 1,2 milijuna spremnika za 407 gradova i općina diljem zemlje. Međutim, otpad se još uvijek odlaže i na odlagališta, što je najmanje poželjna i najmanje učinkovita opcija. Naime, osim što stvara okolišni problem, otpad sadrži i vrijedne sirovine koje bi se recikliranjem mogle dalje koristiti.

Trenutačno u Hrvatskoj imamo 79 aktivnih odlagališta, na kojima završi 58 posto nastalog komunalnog otpada. Aktivno je 11 bioplinskih postrojenja i 12 kompostana – koje su zabilježile čak 20 posto veću količinu zaprimljenog otpada, što je također dobar signal i možemo ga zahvaliti uspostavljenom odvojenom prikupljanju biootpada – naveli su iz Fonda.

Najbolji i najlošiji

Uzlazni put u 2021. imao je i broj jedinica lokalne samouprave s odvojenim prikupljanjem – od njih 457 2017. godine na 519. Tako ih svega još 37 nije uvedeno odvojeno prikupljanje komunalnog otpada. Također, gledajući po županijama, najbolje procijenjene stope oporabe u 2021. bilježe Međimurska, Varaždinska i Koprivničko-križevačka, a županije s najnižim vrijednostima stope oporabe su Ličko-senjska i Zadarska.

– Većina lokalnih jedinica svojim građanima danas nudi infrastrukturu za odvojeno prikupljanje otpada, a 2021. godine nakon sedam posto nije uspostavljen takav sustav. Očekivano, područja s najviše stanovnika su ujedno i područja u kojima se stvara najviše otpada, a pogotovo ona u kojima je razvijen turizam – navode iz Fonda te dodaju da uza spomenute županije koje prednjače u postotku odvojenog skupljenog otpada, vrijedi spomenuti i gradove koji su primjer dobre prakse: Prelog, Čakovec, Krk, Osijek, Koprivnica i Križevce.

Iz Grada Rijeke navode da su, prema podacima o prikupljenim količinama otpada u sklopu javnih usluga, prošle godine na svom području prikupili ukupno 49,33 tisuće tona otpada, od čega je 30,21 posto odvojeno prikupljenog otpada. Dodaju i da KD Čistoća Rijeka gospodari otpadom na području devet jedinica lokalne samouprave te upravlja sa sedam fiksnih i tri mobilna reciklažna dvorišta (od čega se na području grada nalaze tri fiksna i dva mobilna reciklažna dvorišta).

Istodobno je postotak odvajanja otpada u Splitu, kako navodi Hrvoje Akrap, viša savjetnica za upravljanje projektima Grada Splita, u 2022. godini iznosila je oko 20 posto (a službeni podaci bit će objavljeni u lipnju), što je povećanje u odnosu na samo 16 posto u 2021. godini. U Splitu su otvorena dva reciklažna dvorišta, au prvoj polovici ove godine bit će otvorena još dva, a mobilna reciklažna dvorišta postavljena su na deset lokacija koje, kaže Akrap, građani češće koriste jer su bliže i pristupačniji (za manje količine otpada).

Važnost edukacije

Unatoč rastućem trendu pitanje je koliko vremena možemo biti zadovoljni. Iz Ministarstva navode da postojeći kapaciteti za skupljanje i obradu otpada u Hrvatskoj nisu dostatni za ispunjenje ciljeva EU o gospodarenju otpadom, a iz Rijeke dodaju da je u vezi s otpadom potreban veći angažman države.

– U uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na razini cijele Hrvatske, a što uključuje i razvoj adekvatne i dostatne infrastrukture u lancu gospodarenja otpadom, ponajprije je nužan veći angažman države kako bi politika gospodarenja otpadom bila što bolje usklađena na cijelom nacionalnom prostoru te kako bi se propisala i zadani cil