Ulaganje u novu strojnu opremu, suženje ponude proizvoda i specijalizacija ambalažnog dijela – što je provedeno 2016. godine, izoštrilo je malo poslovanja Preplame iz Jakovlja pored Zaprešića. To se dogodilo nakon što je iste godine ta hrvatska tvrtka koja izrađuje plastične proizvode poput kutija, spremnika i ambalaže dobila za vlasnicu i direktoricu Slovenku Mojcu Marovt.
Idući važan korak vlasnice bio je uvođenje IML (in-mould labelling) tehnologije u proizvodnji Preplame prije dvije godine. Riječ je, objasnila je, o načinima označavanja u kojima se unaprijed otisnuti film nanosi na kalup te se plastične kuglice zatim zagrijavaju i stavljaju u kalup gdje se stapaju s etiketom kako bi se stvorio konačni, pojedinačni proizvod. Kada se tome pridoda ponuda proizvoda od reciklirane plastike, izrada proizvoda prema mjeri i željama kupca te snažnije širenje izvan granica Hrvatske, Preplamova današnja uspješna poslovna politika u potpunosti je zaokružena.
Preplam proizvodi plastičnih proizvoda za prehrambenu, građevinsku i kozmetičku industriju, a najveći udio, kazao je Marovt, čine okrugle i ovalne plastične kante od 0,75 do 20 litara, košare za kruh i peciva, plastične kutije za ribu i vino te kutije za skladišta. . Također proizvodi ambalažu za nosivu kozmetiku na policama trgovina.
Put do moderne proizvodnje
– Prepreke s kojima smo se najviše nosili bile su u nama samima. Zastarjela oprema i nedostatak moderne tehnologije bio je prvo što je trebalo riješiti nakon preuzimanja Preplame. Od tada zamjenjujemo sve strojeve i alate te je do sada u osuvremenjivanje uloženo više od milijun eura uz pomoć kredita banaka i sredstava europskih fondova. Osim strojeva i alata, najviše se oslanjamo na obrazovanje svojih zaposlenika, odnosno prijenos znanja i vještina potrebnih da napredujemo, a kako bismo učili na pogreškama i ne ponavljali ih. Uloženo nam se vraća optimizacijom procesa rada i stjecanjem novih znanja i vještina.
Naš trud prepoznaju i kupci te je cilj širenje našeg poznatog brenda na hrvatskom tržištu i zemljama susjedstva. Budući da pratimo trendove, naši su proizvodi i ekološki, svi se naši plastični proizvodi mogu više reciklirati. Zato što je zaštita okoliša naš prioritet, već u opskrbnom lancu osiguravamo da se dio ulaznih materijala može reciklirati. Zapravo, plastika ne čisti okoliš, onečišćuju ga ljudi. Također, sav proizvodni otpad skupljamo, sortiramo, meljemo i ponovno ugrađujemo u proizvode koji nisu namijenjeni prehrambenoj industriji, odnosno nisu u dodiru s hranom i ne trebaju prehrambeni certifikat – istaknuo je Marovt, čiji je sin Jure Haložan tehnički direktor Preplame.
Izazovi rasta
Preplam je u 2022. godini ostvario 2,63 milijuna eura prihoda, od čega 38 posto otpada na izvoz. Lani se u odnosu na 2021. izvoz povećao u Njemačku, Austriju i Sloveniju, a izvoz u Bosnu i Hercegovinu i Mađarsku ostao je na istoj razini. U 2021. ostvario je 2,99 milijuna eura, što je prema 2020. više za 472.088 eura. Marovt objašnjava da su prihodi u 2021. rasli zato što je ostvarena povećana prodaja plastičnih kanti i proizvoda za skupinu zaraze koronavirusom.
– Nažalost, bili smo primorani dizati cijene svojih proizvoda zbog iznimno visokih cijena materijala. Prošle godine s prestankom širenja koronavirusa pada prodaja za medicinski sektor, a naš je primarni asortiman stabilan. U 2023. očekujemo minimalni pad potrošnje, zbog trenutne ekonomske situacije. Istodobno planiramo rast prometa od 15 posto u odnosu na 2022. uz daljnje širenje na tržište s ponudom novih proizvoda.
To će biti izazov, ali mi ga prihvaćamo objeručke. Preplam ujedno iz godine u godinu povećava udio proizvoda od reciklirane plastike, ali je teško dobiti reciklirani materijal u dostatnoj količini i kvaliteti. Reciklirana plastika nije uvijek dostupna na razini kvalitete koju Preplam zahtijeva te su u odnosu na uobičajene proizvode od plastike potrebna dodatna energija i trud da se proizvede isti proizvod od reciklirane plastike – napomenula je Marovt.
Vitka proizvodnja
Hoće li potpuno prijeći na proizvodnju reciklirane plastike i koliko će ona pokupiti proizvode ovisi naravno o ekonomiji obujma u industriji, nastavila je. Preplamovi kupaca potražuju proizvode od reciklirane plastike, što za Marovt znači da kupci prate trendove i brinu se o okolišu.
– Budemo li u prilici nabavljati ili proizvoditi regeneriranu plastiku u mnogo većoj količini, tada će i proizvodnja biti ekonomičnija. Trenutačna proizvodnja od reciklirane plastike zahtijeva dodatni trošak u odnosu na jednak proizvod od obične plastike. Ponuda reciklirane plastike na tržištu trenutno je nedostatna i skuplja od originala, što je izazov u nabavi tih materijala. Naša prednost je fleksibilnost, kantice u različitim bojama u manjim proizvodnim količinama i vlastita dostava na željenu lokaciju. ‘Kratko vrijeme isporuke i dostava na vrijeme’ naša je lozinka.
Trudimo se ostati fleksibilni prema svim kupcima, od najvećeg do najmanjega klijenta, kojima omogućujemo vitku proizvodnju (nagnuti se-proizvodnja kod koje se smanjuju svi mogući troškovi) s pravodobnom dostavom izravno na proizvodnu liniju. Dugogodišnji smo partner renomiranim domaćim i stranim tvrtkama u prehrambenoj i građevinskoj industriji, a najtraženiji proizvod su plastične kante. Preplamova kantica često služi za punjenje meda, sira, mlijeka, jogurta, zelja ili svinjske masti. Isto tako, u građevinskoj industriji žbuka, boje i lakovi dolaze u Preplamovim kantama – opisuje Marovt.
Turbulentna povijest
Od 18.500 četvornih metara ukupne površine tvrtke, na proizvodni pogon otpada 3500 metara. Prema Marovtom kapacitetu tvrtke šire ulaganjem u nove, učinkovitije i brže strojeve, čime se postiže veći obujam na postojeći četvorni metar prostora. Preplam trenutno zapošljava 45 djelatnika, au ljetnoj sezoni broj radnika se povećava za 10 do 15 posto. Marovt se trudi radnike zadržati i kad nema efektivne popunjenosti, uz nastavljanje podizanja kvalitete proizvoda.
– Riječ je uglavnom o mladoj ekipi koja stalno traži nove suradnike željnih poslovnih izazova i mogućnost proširenja djelatnosti. Plaće su u prosjeku naše djelatnosti te sve zaposlenike s boljim rezultatima od prosječnih dodatno financijski nagrađivali. A Preplamova, pak, povijest seže u doba bivše države.
Naime, na inicijativu i prijedlog Kemijske industrijske zajednice 1959. osnovana je Organska kemijska industrija (OKI) na zagrebačkom Žitnjaku zbog blizine i proširenja sisačke rafinerije. Program poduzeća uključio je proizvodnju od petrokemije do plastičnih materijala. U sastav OKI-ja do sredine 1970-ih ušla su poduzeća Preplam iz Zagreba, koja se bavila preradom pjenećeg polistirena, te Dalmacijaplast iz Drniša, Ivanićplast iz Ivanić-Grada, Okiroto iz Pregrade i Kosovoplast iz Elez Hana. OKI je 1976. postao sastavni dio poduzeća Ina (Ina-OKI), a početkom 1990-ih, zbog gubitka dijela tržišta bivše države, nakon liberalizacije prema inozemnoj konkurenciji te se uz ratna zbivanja poduzeće našlo u poteškoćama. Ina je 1991. postala državno vlasništvo, a Ina-OKI i DINA Petrokemija pošte su privatne pravne osobe u potpunom vlasništvu Ine. Godine 1999. promijenili su ime u DIOKI dd, koji je 2002. zapošljavao oko 900 djelatnika, a većinski mu je vlasnik 2004. postao DIOKI Holding AG sa sjedištem u Švicarskoj. Stečaj DIOKI-ja proglašen je 2011. godine, a 2016. Preplam dd postaje Preplam doo i obiteljska tvrtka u mom stopostotnom vlasništvu – objasnio je Marovt.
Inače, roditelji Mojce Marovt su 70-ih godina prošlog stoljeća osnovali obrt kovanja, koji je u međuvremenu izrastao u tvrtku Marovt. Danas je to, napominje Marovt, jedna od najrazvijenijih i poznatih tvrtki u Sloveniji koja proizvodi tokarene dijelove za automobilske divove Mercedes-Benz Group i Volkswagen Group. Marovt je bila suvlasnica tvrtke do 2015. godine, od kada nema više vlasničkog udjela u tvrtki. Preplam u koronakrizi za vrijeme zaključavanja nije prestao raditi te je organizacija posla i proizvodnje tekla normalno uz propisane zdravstvene mjere.
Sada Marovt očekuje da će se trenutna energetska kriza koja je pokrenula inflaciju nastaviti, pa svakodnevno istražuje mogućnosti optimizacije proizvoda, radnih procesa i vremena provedenog u svakoj str.
Više o temiIzvor: Leadermedia.hr
