Suci u bijelom štrajku: Ništa od rastava, rasprava o nasljeđivanju, registracije novih tvrtki…

Udruga hrvatskih sudaca (UHS) u ponedjeljak je izvijestila da je odaziv na provedbu posebnih mjera upozorenja sudaca, tzv. bijeli štrajk, iznad očekivanja i ranijih procjena od 70 posto.

Stopa sudjelovanja sudaca u posebnim mjerama je vrlo visoka, posebno na općinskim i trgovačkim sudovima te je u nekim gradovima dosegao i sto postoustrdila je predsjednica jednog od zagrebačkih ogranaka UHS-a Vesna Horvath.

Kad je riječ o većim gradovimanavode u priopćenju, Općinski građanski sud u Zagrebu bilježi odaziv od 97 posto, karlovački i bjelovarski (sa stalnim službama) 95 posto, a Općinski sud u Dubrovniku (sa stalnim službama) čak 100 posto.

Svi suci na trgovačkim sudovima u Splitu, Varaždinu, Dubrovniku, Pazinu i Karlovcu pridružili su se provedbi mjera.

Na Upravnim sudovima u Zagrebu i Osijeku bilježimo 100 posto odaziv, u Rijeci 80 posto, au Splitu 60 posto. Po geografskoj podijeli, samo je u Slavoniji zabilježen očekivano slabiji odaziv sudaca.

Podsjećaju da se mjere upozorenja provode od 8. do 19. svibnja 2023. na svim prvostupanjskim sudovima u Hrvatskoj, kako bi se upozorilo na činjenicu da je status sudaca potrebno vratiti na stanje iz 1999. Od tada je, naime, prosječna plaća u Hrvatskoj rasla šest puta više od prosječne sudije.

U iduća dva tjedna odgađaju se sve radnje u prvostupanjskim postupcima, dok će se u drugostupanjskim postupcima održavati sjednice vijeća, ali bez otpreme odluka. Iznimka na svim razinama su hitni predmeti u kojima bi mogla nastupiti nenadoknadiva šteta.

Za vrijeme trajanja mjera upozorenja suci koji provode mjere bit će na radnom mjestu i obavljati ostale poslove u okviru svoje sudačke dužnosti cijelo radno vrijeme, ističe se iz Udruge hrvatskih sudaca (UHS).

Suci predlažu reformu u tri koraka

Sudačka udruga predlaže reformu u tri koraka. U prvom bi se provele”vatrogasne mjere” kojim bi se hitno izjednačila najniža plaća prvostupanjskog suca početnika s najvišom neto plaćom sudskog savjetnika na Vrhovnom sudu (koji sad prima 2126,66€).

Ovaj korak moguće je ostvariti povećanjem plaće za 600 eura netodo čega se predlaže doći do povišenja osnovice svim pravosudnim dužnosnicima za 20 posto povećanja koeficijenta za pravosudne dužnosnike prvog stupnja sa 3,54 na 4,19.

Drugi korak odnosi se na trajno rješenje – prijedlog i provedbu jedinstvenog zakona kojim bi se uvela indeksacija sukladno EU praksi – određivanje osnovice kao prosječne mjesečne bruto plaće po zaposlenim u pravnim osobama u RH u prethodnoj godini, prema izračunu Državnog zavoda za statistiku, sustav platnih razreda i izjednačavanje plaća sudaca drugog stupnja s plaćama sudaca visokih specijaliziranih sudova.

Uz ova dva ključna koraka za izjednačavanje platnog modelaUHS kao treći korak ističe važnost otvaranja rasprave o poboljšanju uvjeta rada službenika i namještenika prvostupanjskih sudova s ​​ciljem osiguranja redovitog funkcioniranja sudbene vlasti.

Oko 1200 prvostupanjskih sudaca na 34 općinska, 9 trgovačkih i 4 upravna suda godišnje rade na više od milijun novih spisa što je, kako ističu, najviše po susu u usporedbi sa svim članicama EU.

S druge strane svjedočimo kontinuiranom padu zaposlenih na službeničkim radnim mjestima bez kojih je otežano provođenje postupka u redovnim uvjetima. Unatoč tome, stopa rješavanja predmeta na prvostupanjskim sudovima u 2022. bila je 112 posto (riješeno je 53.429 predmeta više nego što je zaprimljeno 2022.), a vrijeme rješavanja skraćeno je u prosjeku za 80 dana.

Implementacija spomenutog zakona obuhvatila bi više od 2.100 sudaca i državnih odvjetnika (čiji je rad također reguliran Zakonom o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika), a reforma bi stajala oko pet milijuna eura mjesečno, od čega bi se oko 40 posto vraćalo u državni proračunističu u sudskoj udruzi.