Brze reakcije i žilavost malih poduzetnika izvukle pandemiju

Proglašen je kraj pandemije koronavirusa za Hrvatsku. Jedini dohvatljiv podatak vezan uz pandemiju i razmjere štete koje je izazvao jest broj žrtava – broj umrlih od is Covidom u Hrvatskoj prešao je 18 tisuća, s tim da i dalje dnevno umire 3 do 5 zaraženih.

Još se zbrajaju štete i rade procjene koliko nas je korona ukupno stajala, a posljednji put kada je detaljnije komunicirano – bilo je to još u vrijeme mandata ministra financija Zdravka Marića – bio je to frapantan iznos.

Marić je ustvrdio da je u nepune dvije godine iz državnog proračuna za trošak Covida otišlo čak 40 milijardi kuna, odnosno oko 5,3 milijarde eura. Kad je gospodarstvo posrijedi, danas će se svi složiti da je država, odnosno Vlada RH, u toj situaciji dobro odreagirala. Bila je to najveća kriza na globalnoj razini nakon Drugog svjetskog rata, s općim lockdownom i prekidima komunikacija i trgovine.

Bilo je važno brzo povući poteze kako bi se zaustavilo gašenje poslovanja i radnih mjesta. Glavna mjera kojom je posegnula Vlada, i to odmah, bila je potpora za očuvanje radnih mjesta. Preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje omogućena je mjera potpore za očuvanje radnih mjesta, kasnije i za skraćeno radno vrijeme kod poslodavaca koji su ugroženi zbog pandemije, kojom je pokriveno oko 18 milijardi kuna troškova za plaćanje kod, kako je komunicirao sam premijer Andrej Plenković, više od 92 posto poslodavca i bilo je obuhvaćeno svako drugo radno mjesto.

Promptno su uvedeni i tzv. Covid-krediti, koji su kod Hamag-Bicroa, prema podacima koje smo jučer dobili, kamata je bila velika. Predviđen je bio ukupni fond od 281 milijuna eura, od čega je gotovo sav iznos iskorišten, 277 milijuna eura. Taj iznos iskoristilo je 5373 poduzetnika i zahvaljujući njima osigurano gotovo 3 tisuće radnih mjesta.

U godini Covida, 2020., rast BDP-a prekinut je u svim zemljama EU, a jedino je Irska ostala pošteđena pada. Pogodne su sve ostale članice, a najviše one koje se oslanjaju na turizam poput Španjolske, Grčke, Portugala, Italije.

Na razini EU pad je bio 5,6%, a hrvatski BDP bio je niži za 8,5%. Europska turistička industrija bila je i najviše pogođena, no Hrvatska je od svih pretrpjela najmanje ‘potrese’ jer najmanje ovisi o gostima koji dolaze avionom. Već godinu kasnije stvari se vraćaju u “normalu”, hrvatski gospodarski rast prešao je 13%.

Sve generacije koje su svjedočile pandemiji pamtit će to vrijeme i po dramatičnim promjenama koje su uslijedile u poslovanju i svakodnevnom životu. Žilavost su pokazali posebno mali poduzetnici, koji se i najbrže prilagođavaju novim uvjetima.

Preko noći, nakon proglašenja lockdowna, profunkcionirala je iu Hrvatskoj online komunikacija i trgovina. Osim turizma i ugostiteljstva, putničkih agencija, potpora za “čekanje” spasile su se i putničke agencije, rent-a-car kuće, autobusne prijevoznike, dok su s druge strane najmanje negativan učinak osjetili u ICT industriji, telekomunikacijama, farmaceutskoj proizvodnji i energetici.

Dapače, tim su djelatnostima pandemijski uvjeti povećali aktivnosti. Jedna od promjena koju je pandemija potaknula jest i uvođenje rada od kuće, koji je u mnogim djelatnostima u kojima ga je moguće prakticirati, zadržati, a reguliranje je u određenoj mjeri uvedeno iu zakonsku regulativu.

Proizvodnja potrebne robe
Osobito je novi vjetar bio vidljiv u poslovanju OPG-ova iz kojih su se artikli zdrave prehrane brzo počeli stizati na kućne adrese kupaca, au sektoru poljoprivrede krenulo se s umrežavanjem malih proizvođača i organizacijama zajedničkih nastupa, što je već tradicionalno veliki problem u tom sektoru.

Sve su se industrije prebacile na proizvodnju potrebnih dobara, primjerice etilni alkohol proizvodio se od šećera i džina, tekstil su standardne programe zamijenili zaštitnim maskama, proizvodnjom vezira i ostalih potrepština koje su inače stizale iz Kine, kojima su opskrbne linije bile za vrijeme, započete su prekinuti ili ometeni.

U takvim uvjetima, prekinutih opskrbnih linija s Kinom i višestruko pokupljenih sirovina i proizvoda, ekonomisti su ukazali na prijetnju njihova prelijevanja na potrošačke proizvode. U stvarnosti je to bilo vidljivo i prije rata u Ukrajini.

U Hrvatskoj su, u usporedbi s drugim zemljama, potres, odnosno dva velika razorna potresa, napravili dodatnu komplikaciju, pa je još teže podvući crtu i ocijeniti koje su akcije najviše utjecale na gospodarska kretanja.

“Bilo je to vrlo izazovno razdoblje, a pravovremena reakcija države i mjere za zadržavanje zaposlenosti pomogle su očuvanju radnih mjesta, što je bilo ključno za zadržavanje standarda i borbu protiv krize. Vlada je oslobodila značajna sredstva za zadržavanje radnika te je na vrijeme liberalizirala protupandemijske mjere, pa je Hrvatska imala jednu od najblažih mjera, a srećom i relativno kratak lockdown u odnosu na druge zemlje”, ističu u HUP-u, u kojem pozdravljaju i formalno proglašavaju. kraja pandemije.

Ističu važnost i prilagodbe koje pokazuju gospodarstvo, ali i javni sektor. „Procedure su preko noći informatizirane, a time i pojednostavljene i ubrzane, što je povećalo učinkovitost i olakšalo poslovanje. Pokazalo se da je uprava spremna za još jaču digitalizaciju i povećanje učinkovitosti, što dovodi do modernije i manje državne uprave”, zaključili su iz HUP-a.

Ublažene nejednakosti
I predsjednik HGK Luka Burilović, komentirajući kraj trogodišnje agonije za gospodarstvo, koja uz koronu uključuje i potres i energetsku krizu, ističe pozitivnu i pravovremenu reakciju Vlade.

“Hrvatska je tijekom čitavog razdoblja u kojem različiti oblici državne intervencije zapravo nisu ni prestali, uspjela održati visoku razinu gospodarske aktivnosti i ublažiti socijalne nejednakosti.

Najveću zaslugu u postizanju navedenog cilja valja pripisati Vladinim mjerama za očuvanje radnih mjesta, moratorijima na otplatu kredita za pojedine kategorije građana i gospodarstvenika, te u novije vrijeme različitim intervencijskim mjerama u području energetike”, ocjenjuje Burilović, dodajući da je uspros značajnim proračunskim opterećenjima i traženjima. različitih segmenata društva i gospodarstva, Vlada vodeći računa o