EK želi naplaćivati ​​carinu u za proizvode čija je vrijednost manja od 150 eura

Predloženom reformom ukida se trenutno prag na temelju kojeg je roba čija je vrijednost manja od 150 eura oslobođena od carine, što su počinitelji prijevara uvelike iskorištavali. Komisija navodi da je vrlo česta praksa da se paketima koji ulaze u EU smanjuje vrijednost kako bi se izbjeglo plaćanje carine.

Prema novom prijedlogu internetske platforme postat će ključni akteri u osiguranju da roba koja se prodaje na internetu u EU-u ispunjava sve carinske obveze. To je značajan pomak od postojećeg carinskog sustava kojim se odgovornost stavlja na pojedinačne potrošače i prijevoznike. Platforme će biti odgovorne za osiguranje plaćanja carinskih pristojbi i PDV-a pri kupnji, tako da potrošači više neće biti izloženi skrivenim naknadama ili neočekivanoj papirologiji pri preuzimanju paketa.

Budući da su internetske platforme službeni uvoznici, potrošači u EU-u mogu biti sigurni da su sve pristojbe plaćene te da je njihova kupnja sigurna iu skladu s ekološkim, sigurnosnim i etičkim standardima EU-a.

Također se pojednostavljuje obračun carinskih pristojbi za najčešće proizvode male vrijednosti kupljene izvan EU-a, čime se tisuće mogućih carinskih kategorija smanjuju na samo četiri. Time će se znatno olakšati izračun carine za male pakete, što će i platformama i carinskim tijelima pomoći da se bolje obradi milijardu komada robe kupljene u e-trgovini koja svake godine ulazi u EU.

Očekuje se da će novi, prilagođeni režim e-trgovine generirati dodatne carinske prihode u iznosu od milijardu eura godišnje.

Povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni rekao je da uvođenje carine na robu vrijednu manje od 150 eura ne bi trebalo dovesti do rasta potrošačkih cijena.

“To nam nije cilj. Tarife za male pakete bit će vrlo niske. Očekujemo da će prihod zemalja članica od e-trgovine doseći milijardu eura godišnje, i to samo zato što će veći broj paketa biti minimalno oporezovan“, rekao je Gentiloni.

Prijedlogom je predviđena uspostava novog carinskog tijela EU-a koja će nadzirati carinski podatkovni centar. S vremenom će podatkovni centar zamijeniti postojeću carinsku informatičku infrastrukturu u dvije članice EU, čime će se godišnje uštedjeti do milijarde eura operativnih troškova. Novo tijelo također će pomoći u postizanju poboljšanog pristupa EU upravljanju rizikom i carinskim provjerama.

U reformiranoj carinskoj uniji EU-a poduzeća koja žele unijeti robu u EU moći će sve informacije o svojim proizvodima i lancima opskrbe upisati u jedinstveno internetsko okruženje: novi centar EU-a za carinske podatke. Tom najsuvremenijom tehnologijom prikupljat će se podaci koje dostavljaju poduzeća te će se, uz pomoć strojnog učenja, umjetne inteligencije i ljudske intervencije, nadležnim tijelima omogućiti sveobuhvatan pregled lanaca opskrbe i robe kretanja.

Komisija ističe da je riječ o najvažnijoj reformi carinske unije EU od njezine uspostave 1968. godine. Turska je također članica carinske unije, što znači da može trgovati s EU bez carine, ali ne može imati svoju potpuno neovisnu trgovinsku politiku.

S druge strane, donedavna članica EU-a Velika Britanija, nije htjela “tursku opciju” i odlučila se za izlazak iz carinske unije, što stvara velike probleme u Sjevernoj Irskoj.

“Današnja dugo očekivana reforma dio je našeg plana za jačanje otvorene strateške autonomije EU-a. Carinskim tijelima EU-a omogućit će bolju obranu naših financijskih i gospodarskih interesa te istodobno zajamčiti sigurnost i zaštitu robe koja ulazi u EU”, izjavio je izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis.

Prijedlog Komi