Cijena europskog plina nastavlja pad sve do 23 eura po megavatsatu na dvogodišnji minimum zahvaljujući kontinuiranoj korekciji kratkoročnih prognoza naniže nakon što je cijena već pala 75 posto u usporedbi s maksimalcima iz kolovoza 2022. godine.
Pritom se ne može isključiti mogućnost potopa cijene kroz ljeto nakon što trgovci na E-worldu najavljuju mogućnost negativnih cijena na pojedinim regionalnim tržištima plina. I doista, skladišta plina diljem EU-a već su ponovno popunjena na razini od 68 mjesto (u Njemačkoj čak 74 posto), što je čak 17 postotnih bodova više nego uobičajeno za ovaj dio godine. Takve razine obično se ne postižu do sredine srpnja ili početka kolovoza, što znači da neće proći puno vremena do postizanja maksimalne razine popunjenosti. Sve to čak kreira ‘zabrinutost’ da je previše plina na putu za Europu koji se neće moći skladištiti.
Shodno tome, europski sektor električne energije baš sada dobiva na važnosti jer se kao vodeći potrošač plina može ‘suprostaviti’ pretjeranoj ponudi. Opskrbljenost obnovljivom energijom, hidroenergijom i (francuskom) nuklearnom energijom trenutno su ključne odrednice cijena na tržištu plina.
Cijena pšenice ponovo je na 220 eura po toni nakon što su izgledi za usjev zimske pšenice u SAD poboljšani. Prema tamošnjem ministarstvu poljoprivrede, 34 posto usjeva je u dobrom ili odličnom stanju, što je tri postotna boda više na tjednoj razini te iznad očekivanja analitičara.
S druge strane, prva procjena usjeva kukuruza lošija je od očekivanog – 69 posto usjeva je u dobrom ili izvrsnom stanju u odnosu na 73 posto lani. Ovo će vjerojatno pobuditi sumnje u prognozi USDA o znatno povećanju usjeva kukuruza u SAD-u ove sezone, što padaju cijene kukuruza, dok su cijene pšenice i dalje pod utjecajem bolje no očekivane opskrbe.
Europska komisija također je povećala svoju prognozu za urod meke pšenice u EU za 5 posto na 131,5 milijuna tona. Prognoza uroda kukuruza je pak korigirana naniže sa 64,4 na 64,1 milijun tona.
Ako se pad cijena pšenice nastavi, to bi moglo dovesti do djelomičnog približavanja tržišta kukuruza i pšenice budući da su cijene sada gotovo dosegle paritet. Pšenica bi se tada više mogla koristiti kao hrana za životinje, što bi potaknulo potražnju za pšenicom i ‘olakšalo’ skučeno tržište kukuruza.
Više o temiIzvor: Leadermedia.hr
