Guverner Vujčić: Već se događa ono što inače prethodi padu cijena nekretnina

Konferenciju je organizirala medijska kuća Bloomberg Adria, a Vujčić je izjavio da je glavna korist ulaska u Europsku uniju pristup tržištu od oko 500 milijuna ljudi, što se pozitivno odrazilo na izvoz i konkurentnost hrvatskih tvrtki.

Članstvo u eurozoni dodatno je povećalo atraktivnost i konkurentnost hrvatskog gospodarstva, između ostalog i zbog manjih troškova financiranja, pri čemu je prosječna kamatna stopa na kreditna poduzeća čak i nešto niža od prosjeka eurozone.

Osim povoljnijih uvjeta zaduživanja, poduzetnicima su niži i troškovi poslovanja, s obzirom na uklanjanje transakcijskih troškova, a procjena je da godišnje ta ušteda za tvrtku iznosi oko 160 milijuna eura.

Ono što će se još bolje vidjeti u budućnosti je da je Hrvatska postala atraktivnije mjesto za strane investicije, zbog uklanjanja valutnog rizika, a tu je i ulazak u schengenski prostor, rekao je Vujčić.

“To se već vidi kroz interes investitora, pa i neke investicije koje su se već počele realizirati, a mislim da ćemo još više vidjeti u idućim godinama”, istaknuo je.

Gospodarski rast se uvelike temelji na uslugama

Hrvatska je ubrzala konvergenciju prema prosjeku razvijenosti EU, a kako bi taj proces bio još brži, Vujčić je istaknuo važnost nastavka strukturnih reformi, ocijenivši da ima još puno prostora za poboljšanje kvalitete institucija.

HNB je danas revidirao projekciju rasta hrvatskog BDP-a za ovu godinu s 1,5 na 2,9 posto, a osim spomenutih privatnih investicija, tu su i poboljšana očekivanja kada su u pitanju javne investicije iz EU fondova, kao i efekti uspješne turističke sezone. .

Vujčić je istaknuo da se gospodarski rast u Hrvatskoj, posebno nakon pandemije, uvelike temelji na uslugama, pri čemu se jedino u Hrvatskoj znatno povećao omjer prihoda od turističkih usluga i BDP-a.

S druge strane, iako investicije solidno rastu, njihov udio u BDP-u je niži od većine usporedivih zemalja, rekao je Vujčić, dodajući da investicije znatno doprinose javnom sektoru, što je uvelike odraz korištenja EU fondova.

Kada je riječ o tržištu nekretnina, Vujčić je rekao da je u eurozoni već vidljiv pad cijena, u Hrvatskoj još ne, no primjetno je smanjenje broja transakcija, a takva pojava obično prethodi stabilizaciji i padu cijena.

Upitan o upozorenju Europske središnje banke (ECB) da bi cijene stambenog prostora u eurozoni mogle “kaotično” pasti zbog utjecaja visokih kamatnih stopa na njihovu dostupnost i atraktivnost, Vujčić smatra da “cijene neće padati na način da bi ga se moglo nazvati kaotičnim”.

Značajno niže kamatne stope za građane i gospodarstvo

Benefit članstva u Europskoj uniji i eurozoni apostrofirali su i predsjednici uprave Erste banke, Hrvatske poštanske banke i OTP banke – Christoph Schoefboeck, Marko Badurina i Balazs Békeffy.

Schoefboeck je također istaknuo pojačani interes stranih investitora, ocijenivši da je proteklih godina uvelike poboljšana percepcija Hrvatske. Kao pozitivan učinak ulaska u eurozonu apostrofirao je kamatne stope na kredite, koje su značajno niže no u zemljama iz okruženja koje nemaju euro, poput Mađarske i Češke.

Badurina je istaknuo da su u odnosu na mjesec prije pristupanja Europskoj uniji danas stope kamatne stope na stambene kredite za građane manje za oko pet postotnih bodova, a slični trendovi prisutni su iu poslovnom sektoru.

Békeffy je rekao da bi jedna mala i otvorena ekonomija kao što je hrvatska “teško živjela” bez EU-a i eurozone, napominjući i da su same članice Hrvatske u eurozoni banke kratkoročno izgubile dio prihoda, no dobile su puno više, između ostalog i stabilnosti. .

Više od 25 milijardi eura za razvoj i reforme

Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić istaknuo je kako se iz kohezijskih fondova Europske unije provode brojni projekti kojima je cilj upravo smanjenje razvojnih nejednakosti, podsjetivši da su hrvatski