U selu Bulboaka dogodilo se čudo: samo par ulica dalje, u donedavno zapuštenom dvorcu, sjatilo se 50 vodećih državaka kontinenta. Vjerojatno najbizarnije mjesto za skup u povijesti europskih samita. Dok su oni bistrili novi europski poredak – s druge strane visokih, debelih zidova tekla je paralelna stvarnost.
“Nitko još nije napravio takav samit kao predsjednica Maia Sandu! I svi iz Europe koji su bili ovdje, shvatili su da je Moldavija kutak, rajski”, rekao je mještanin Viktor koji ima tetovažu. Dao je napraviti kako bi uljepšao ožiljak. Dobio ga je kao vojnik Sovjetskog Saveza.
Od kraja 90-ih do 2010. godine, Moldaviju je napustilo oko milijun ljudi. Otprilike svaki treći stanovnik. “To su stotine tisuća osobnih tragedija, ljudi kojima nisu plaćali, koje se maltretiralo, koji su praktički padali u ropstvo. To je strašni period trgovine ljudima, prije svega ženama. To su stotine tisuća djece koje su odgojili djedovi i peke, ili su čak odrastala sama”, opisao je analitičar iz Kišinjeva Valeriu paša.
Danas, oko tri tisuće gastarbajtera koji rade u Italiji u zemlji novac u usporedbi s nacionalnim BDP-om. No osim u stambene nekretnine, nemaju u što investirati, izvijestio je reporter Dnevnika Nove TV Marko Stričević.
Ne iu najsiromašnijoj državi Europe počelo se događati 21. stoljeće. Procvao je informatički sektor. Zapadne tvrtke izdvajaju ili autsorsaju dio poslova u Moldaviji.
“Prosječna plaća u zemlji je 500-600 eura, au IT-u 2000 eura. Dobar specijalist lako može primati 4000 do 5000. Inače, nedavno je objavljeno da naši ministri imaju plaću 1000 eura, visoki dužnosnici oko 700, a predsjednica oko 1000, ako ne i manje. Ispada da radnici u IT sektoru imaju i do četiri puta veću plaću od ministra”, rekla je Svetlana Demciucova.
“Mislim da je nepravedno da liječnici ili učitelji, oni koji nam daju toliko toga, zarađuju manje nego ja, recimo. Nije ispravno da čovjek koji radi u reanimaciji i operira nečije srce prima manje, živi u neimaštini i smišlja kako da prehrani djecu ili otplati hipotekarnom ratu”, istaknula je Demciucova.
Ne, za te je odnos odgovorna država, a ona je i bez korupcije u golemim problemima. Rusija joj je povisila cijenu plina čak osam puta ne bi li srušila proeuropsku vladu. Unatoč svemu, u ovoj zemlji Vladimir Putin odobrava između 30 i 40 posto ljudi. Dok se drugi pol društva nada ulasku u Europsku uniju, ali gleda susjednu Ukrajinu i strahuje od odmazde iz Moskve, nostalgična starija generacija sanja svoje 70-ei 80-e, kada je u Moldaviji živjelo stabilnije i višim standardom nego u susjednoj Rumunjskoj.
“Između onoga što je bilo nekad, i onoga što bi jednom moglo biti, između razočaranja i obećanja, između unije i imperije, traži se zemlja – Moldavija”, zaključio je Stričević.
Više o Moldaviji pogledajte u priloženom videu
Više o temiIzvor: Dnevnik.hr
