'Članice NATO-a mogle bi poslati vojsku u Ukrajinu!' Opasna ideja o “jastrebu” prošla ispod radara: “Ako se Savez ne složi, neki bi mogli poduzeti pojedinačne akcije”

Autor: Dnevno.hr/MP

Skupina zemalja NATO-a mogla bi biti voljna poslati trupe u Ukrajinu ako države članice, uključujući SAD, to ne učine opipljiva sigurnosna jamstva Kijevu na summitu saveza u Vilniusu, rekao je bivši glavni tajnik NATO-a Anders Rasmussen.

Rasmussen, koji je službeni savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog za mjesto Ukrajine u budućoj europskoj sigurnosnoj arhitekturi, bio je na turneji po Europi i Washingtonu kako bi procijenio promjenjivo raspoloženje prije početka ključnog NATO summita 11. srpnja u Litvi.

Također je upozorio da čak i ako skupina država pruži Ukrajini sigurnosna jamstva, druge neće dopustiti da se pitanje budućeg članstva Ukrajine u NATO-u drži izvan dnevnog reda u Vilniusu.

Iznio je svoje primjedbe dok je trenutni šef NATO-a, Jens Stoltenbergrekao je da će pitanje sigurnosnih jamstava biti na dnevnom redu u Vilniusu, ali je dodao da NATO – prema članku 5 Washingtonskog sporazuma – daje samo puna sigurnosna jamstva punopravnim članicama.

Veleposlanica SAD-a pri NATO-u, Julianne Smithrekla je: “Razmatramo niz opcija kako bismo signalizirali da Ukrajina napreduje u svojim odnosima s NATO-om.”

Rasmussen: ‘Postoji mogućnost da neki pojedinci nešto poduzmu’, misleći na Poljsku i Baltik

Što je rekao Rasmussen? Ovo je njegova izjava koju prenosi Čuvar.

“Ako se NATO ne može dogovoriti o jasnom putu naprijed za Ukrajinu, postoji jasna mogućnost da neke zemlje pojedinačno poduzmu akciju. Znamo da je Poljska vrlo angažirana u pružanju konkretne pomoći Ukrajini. I ne bih isključio mogućnost da bi se Poljska još jače angažirala u ovom kontekstu na nacionalnoj osnovi i da bi uslijedile baltičke zemlje, možda uključujući i mogućnost trupa na terenu. Mislim da bi Poljaci ozbiljno razmislili o tome da uđu i okupe ‘koaliciju voljnih’ ako Ukrajina ne dobije ništa u Vilniusu. Ne bismo trebali podcjenjivati ​​poljske osjećaje, Poljaci smatraju da zapadna Europa unaprijed nije slušala njihova upozorenja protiv pravog ruskog mentaliteta.”

Rekao je da bi bilo potpuno legalno da Ukrajina zatraži takvu vojnu pomoć.

Njegov upečatljiv prijedlog da bi neke države mogle smatrati uloge dovoljno važnima da koriste vlastite trupe mogao bi se smatrati upozorenjem zemalja da rizici, uključujući prijetnje jedinstvu NATO-a, ne dolaze samo ako se Ukrajini omogući brži put do članstva u NATO-u ili jaka jamstva sigurnosti. Njemačka i dalje pazi da ne ode predaleko jer se boji isprovociranja Rusije.

‘Potrebna pisana sigurnosna jamstva’, ali to možda nije dosta

Rasmussen je rekao da je neophodno da Ukrajina dobije pisana sigurnosna jamstva, po mogućnosti prije summita, ali izvan okvira NATO-a. Oni trebaju pokriti razmjenu obavještajnih podataka, zajedničku obuku Ukrajine, poboljšanu proizvodnju streljiva, NATO interoperabilnost i opskrbu oružjem dostatnu za odvraćanje Rusije od daljnjeg napada.

Rekao je da se “nakon sporog početka, zamah sada gradi iza ovih ideja”, uključujući i u Francuskoj.

No upozorio je kako sigurnosna jamstva neće biti dovoljna.

Rekao je da bi “neki NATO saveznici mogli biti za sigurnosna jamstva kako bi zapravo izbjegli stvarnu raspravu o težnjama Ukrajine za članstvo.

“Nadaju se da će pružanjem sigurnosnih jamstava moći izbjeći ovo pitanje. Mislim da to nije moguće. Mislim da će pitanje NATO-a biti pokrenuto na summitu u Vilniusu. Razgovarao sam s nekoliko istočnoeuropskih čelnika i postoji skupina tvrdoglavih istočnoeuropskih saveznika koji žele barem jasan put za Ukrajinu prema članstvu u NATO-u.”

Rekao je da je povijest pokazala da je opasno ostaviti Ukrajinu u čekaonici NATO-a na neodređeno vrijeme. Čak i ako poziv Ukrajini da se pridruži NATO-u ne bi mogao biti dostavljen na summitu u Vilniusu, mogla bi se spomenuti mogućnost da se pozivnica uputi u Washington sljedeće godine. Taj put do članstva, rekao je, trebao bi isključiti postavljanje preduvjeta kao što je akcijski plan za članstvo u NATO-u, nešto što ni Švedska ni Finska nisu morale usvojiti kao dio svog puta u članstvo.

“Sve manje od toga bilo bi razočaranje za Ukrajinu”, rekao je.

Odbacio je argument da se Ukrajini ne može ponuditi put ka članstvu u NATO-u dok rat ne završi, rekavši da bi tako bilo Putin omogućilo pravo veta.

Njemačka oprezna, Europa podijeljena

Očito je da u Europi nema čvrstog stava oko primanja Ukrajine u članstvo NATO-a, barem ne u ovoj ratnoj fazi u kojoj se nalazi. njemački kancelarOlaf Scholz rekao je da su Ukrajina i njezini saveznici još uvijek “jako daleko” od mogućnosti osiguranja mira u zemlji, ali je dodao da se buduća sigurnosna jamstva Zapadne Ukrajine moraju razlikovati od statusa europskih članica NATO-a.

“S obzirom na trenutnu situaciju, ne radi se o uspostavi članstva… Svi se moramo usredotočiti na to kako mi kao pojedinci možemo podržati Ukrajinu”, rekao je Scholz na tiskovnoj konferenciji na drugom sastanku Europske političke zajednice (EPC) u Moldaviji.

Upitan o mogućim sigurnosnim jamstvima prema Ukrajini, Scholz je dodao: “Ona mora biti osmišljena na takav način da Ukrajini daju potrebnu sigurnost od opasnosti od napada, da istovremeno stabiliziraju Ukrajinu, …, i da je dio sigurnosne garancije da se to shvaća ozbiljno.”

Da je Europa podijeljena, priznao je i sadašnji šef NATO-a Jens Stoltenberg.

“Po ovom pitanju postoje razlike u mislima unutar saveza”, rekao je Stoltenberg u obraćanju njemačkom Marshall Fundu u Bruxellesu, podsjetivši da se “u NATO-u odluke donose konsenzusom”.

“Nitko vam ne može točno reći što će se odlučiti na summitu u Vilniusu”, rekao je.

Diplomati: Amerikanci žele ostati pri svom stavu

Amerikanci i mnogi drugi saveznici žele ostati pri izjavi iz Bukurešta, rekli su diplomati NATO-a za AFP u povjerenstvu. Na summitu u tom gradu 2008. čelnici su rekli da će Ukrajina i Gruzija “biti članice NATO-a”, ne otkrivajući kada će to biti.

Članstvo u NATO-u omogućilo bi Ukrajini da se pozove na klauzulu o kolektivnoj obrani iz članka 5., koja obvezuje sve članice da se brane u slučaju napada.

Traju pregovori o “postavljanju temelja za dogovor o članstvu”, rekao je jedan od diplomata. Postoji mogućnost da Ukrajini daju sigurnosna jamstva, kao i Švedskoj, čije pristupanje prijeđe Turska i Mađarska.

“Francuska je spremna dogovoriti s Ukrajinom da dobije sigurnosna jamstva koja će joj pomoći da se dugoročno obrani i eventualno spriječi buduća agresija”, rekao je glasnogovornik Quai d’Orsaya.

No oko pojma “jamstva” ne postoji konsenzus u okviru saveza, dodali su diplomati. “Najveće sigurno jamstvo bit će pristupanje NATO-u, ali to se neće dogoditi dok traje rat”, istaknuo je Jens Stoltenberg.

Zelenski jasan o svojim zahtjevima

Težnje ukrajinskog predsjednika Vodolimir Zelenski su jasni. Snažno se zalaže za članstvo Ukrajine u NATO savezu i traži od članice da donese jasnu odluku hoće li prihvatiti njegovu zemlju.

U najmanju ruku očekuje sigurnosna jamstva na samitu u Vilniusu, koji će se održati 11. i 12. srpnja.

Kremlj: Cilj nam je spriječiti ulazak Ukrajine u NATO

Stav Kremlja je također jasan, na kraju, to im je i jedno od opravdanja zašto su pokrenuli rat koji nazivaju ‘specijalna vojna operacija’. Ukrajina u NATO-u je za njih neprihvatljiva.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Rusija vidi prijetnju u potencijalno članstvo Ukrajine u NATO-u, što bi bila “ozbiljna, velika opasnost za zemlju, za sigurnost”. Peskov je to rekao na dan kada je glavni tajnik NATO-a posjetio ukrajinsku prijestolnicu, prvi put od početka invazije.

Je li mogućnost slanja ‘topovskog mesa’ najava totalnog rata?

Riječi bivšeg glavnog tajnika Rasmussena ne treba shvatiti kao najavu ulaska trupa pojedinih članica NATO-a u Ukrajinu, jer to nije tako jednostavno. Može on govoriti što hoće, ali nešto će se pitati i Amerikance, koji su do sada čvrsto odbijali mogućnost NATO-a da se uključe u rusko-ukrajinski rat i vrlo oprezno izbjegavali širu eskalaciju sukoba.

Ukrajina već dobiva napredno zapadno naoružanje i obilatu financijsku pomoć saveznika. Iako je postojalo inicijalno oklijevanje, ispostavilo se da je Zelenski dobio gotovo sve što je dosad tražio pa je tako sada, kroz suglasnost oko obuke ukrajinskih pilota na borbenim zrakoplovima F-16, isporuka istih bliža no ikad.

Stoga se postavlja pitanje, što im je još visoko na listi želja? Članstvo u NATO-u svakako. Kao iu Rusiji, među europskim saveznicima postoje takozvani ‘jastrebovi’ koji nemaju ništa protiv da rat dodatno eskalira. No, koga bi točno slali na teren? Rasmussen, koji je, uzgred rečeno, bio na čelu saveza tijekom vojne intervencije u Libiji, spominje Poljake i baltičke zemlje.

Ali što ako to nije dovoljno? Postoji li opasnost da u rat uđu vojnici drugih zemalja? Treba imati na umu da je Hrvatska i članica NATO-a. Nadalje, ako je ideja o ulasku trupa nekih NATO zemalja u Ukrajinu doista opasna, kako točno očekuju da Rusija reagira?

Jedno je sigurno, neće sjediti skrštenih ruku, a strah od totalnog rata u tom slučaju postao bi zbilja.

Autor:Dnevno.hr/MP

Više o temiIzvor: Dnevno.hr