Pad nenaplativih dugova najznačajniji u Latviji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini

Nenaplativi dugovi nastavljaju se smanjivati ​​na europskim tržištima EBRD-a unatoč gospodarskim nemirima proteklih godina, piše u novom izdanju NPL Monitora koje je objavljeno danas.

U nastavku trenda iz prve polovice 2022., zalihe nenaplativih zajmova (NPL) u središnjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi (CESEE) ponovno su pale na najniže razine otkako je NPL Monitor prvi put objavljen 2016. godine.

Relativno gledano, pad količine problematičnih kredita bio je najznačajniji u Latviji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, gdje su pale za 20,9 posto, 20,8 posto odnosno 19,1 posto. U apsolutnom iznosu, padu je najviše doprinjela Poljska, gdje je stanje NPL-ova smanjeno za čak 8,4 milijarde eura, odnosno 14,8 posto.

– Bankarski sektor u Europskoj uniji (EU) i široj regiji srednje, istočne i jugoistočne Europe (CESEE) ostao je stabilan i otporan. Općenito, kvaliteta aktivnih banaka u regiji još nije pokazala značajna znakovita pogoršanja, unatoč prestanku dosad neviđenih razina državne potpore za Covid-19 i izazovnom makroekonomskom okruženju – stoji u novom izdanju NPL Monitora.

Međutim, upozorava na činjenicu da nije vrijeme za proslavu i opuštanje, jer u većini zemalja CESEE i dalje postoje određene gospodarske ranjivosti. Stalni makroekonomski pritisci, uključujući visoku inflaciju i kamatne stope, u kombinaciji s niskim izgledima za gospodarski rast u mnogim jurisdikcijama, pridonose izazovima u mnogim klasama imovine.

Ukrajina je problematična

Na regionalnoj razini obujam problematičnih kredita pao je za deset posto na 27,4 milijarde eura u 12 mjeseci do 31. prosinca 2022. Također, od prosinca 2022., prosječni regionalni omjer problematičnih kredita (udio problematičnih kredita u ukupnim bruto kreditima) u cijeloj regija CESEE smanjio se na 2,3 posto, što je smanjenje od 0,4 postotna boda u razdoblju od 12 mjeseci, postavljajući novu najnižu razinu za posljednjih nekoliko godina.

Sveukupno, u regiji CESEE, prosječni omjer pokrivenosti problematičnim kreditima (postotak rezervacije problematičnih kredita podijeljen sa stanjem problematičnih kredita) povećao se za 1,8 postotnih bodova na 65,2 posto između prosinca 2021. i prosinca 2022. godine.

Između zajmova faze 2 i faze 3 u EU-11 (najnovije države članice) nastavio se povećavati tijekom 2022. godine. Također, povećanje zajmova faze 2 i promjene u NPL-ovima povećavaju da bi se rastuće razine problema dužnika mogle pretvoriti u nove pritiske na kvalitetu aktivnih u bankarskom sektoru.

Što s