Ulazi li GMO hrana na stražnja vrata u europsku poljoprivredu?

Zelena tranzicija u Europskoj uniji sve više prima bizarne obrise jer se, nakon što je prije godinu dana nuklearna energija proglašena zelenom i poželjnom, sada ozbiljno razmišlja da se ekološka poljoprivreda “oplemeni” s GMO-om.

Europska unija je u travnju predstavila studiju o novim genomskim tehnikama (NGT), a ovaj tjedan je Europska komisija objavila prijedloge za ublažavanje pravila za genetski uređene usjeve čime se otvara put za moguću regulaciju NGT-a.

Prema Komisiji, te bi inovacije mogle omogućiti razvoj biljaka otpornijih na klimatske promjene ili nametnike. NGT može poboljšati sigurnost hrane i učiniti je održivijom za dobrobit potrošača.

Garlich von Essen, glavni tajnik Euroseeda, interesne organizacije proizvođača sjemena, istaknuo je da bi primjenom ove tehnologije poljoprivrednici u EU mogli biti puno brži, bolje fokusirani na prioritete, a uz to vjerojatno i jeftiniji. Načelo iza novih genomskih tehnika je mutacija postojećih genoma biljne sorte bez dodavanja gena izvan vrste.

Kontradiktorne politike
Komisija naglašava da bi ova inovacija mogla, primjerice, prepoloviti upotrebu pesticida. Ali za ekološke organizacije NGT je samo drugo ime za genetski modificirane organizme (GMO).

Miroslav Kuskunović, poljoprivredni stručnjak u tvrtkama za agrobiznis i novu poljoprivredu Kombinat 1969, kaže da je najava Bruxellesa da planira ukinuti kontrolu određenih genetski modificiranih usjeva kako bi se poljoprivrednicima pomoglo u suočavanju s klimatskim promjenama vrlo kontraverzno.

Od početka ove godine na snagu je stupila nova Zajednička poljoprivredna politika EU do 2027. godine koja u fokus stavlja zelenu politiku te sve veću usmjerenost na ekološku poljoprivredu i smanjenje utjecaja poljoprivrede na klimu i okoliš.

“Ta će odluka vrlo vjerojatno ponovno pokrenuti europsku raspravu o kontraverznim tehnikama uzgoja koje se već primjenjuju u svijetu. Ne, budući da su u EU zelene udruge i pokreti izuzetno jaki i imaju snažnu lobističku snagu teško da će takva odluka proći u parlamentu i biti usvojena.

Politike koje provodi EU u poljoprivredi često su vrlo kontradiktorne. Dok su poljoprivrednici u EU, posebno stočari, ograničeni u načinu uzgoja s ciljem smanjenja utjecaja na okoliš, s druge strane većina stočara, pa tako iu Hrvatskoj, stoku hrani krmom koja je npr. , na bazi GMO soje“, objašnjava Kuskunović.

Upozorava na proturječnost EU koja s jedne strane radi na očuvanju zemlje i okoliša, dok s druge strane moćne korporacije svakih nekoliko godina pokušavaju progurati odluke o novim poljoprivrednim tehnikama.

‘Muzejska’ poljoprivreda
Činjenica je da EU ima sve manje poljoprivrednika i da su oni uplašeni za svoju budućnost jer im nova pravila i politike ne osiguravaju dostojan pristup. Poljoprivrednici su sve stariji, mladi se ne žele baviti poljoprivredom, ali klimatske promjene svake godine pokazuju da sadašnje sorte koje se uzgajaju sve teže odolijevaju bolestima i štetnicima.

EU je odlučila smanjiti upotrebu zaštitnih sredstava i pesticida, pa tako, primjerice, proizvođači uljane repice ili šećerne repe već imaju problem u proizvodnji i odustaju od toga jer im alternativna zaštitna sredstva ne pomažu u uzgoju.

Pojedini američki kritičari europske poljoprivredne politike često ističu da bi sa sadašnjim odlukama i politika EU mogla imati “muzejsku poljoprivredu” iu konačnici bi na kraju mogla postati veliki uvoznik hrane. Europski proizvođači se zato s pravom bune i prosvjeđuju da