Vjerojatnost recesije u Europi na 40 posto, u SAD-u izvjesna

Izgledi za svjetsku ekonomiju značajno su pogoršani, a temeljna inflacija oklijeva u svom padu, navodi Hrvatska udruga poslodavaca u svojoj ovojednoj analizi. Kumulativni rast kamatnih stopa od proljeća lani nastavljamo pogađati ekonomiju baš kao iu prošlim kamatnim ciklusima. Naime, ekonomija Sjedinjenih Američkih Država osjetno usporava u drugoj polovici ove godine, te se u prvoj polovici 2024. očekuje pad BDP-a zbog pogoršanja tržišta rada te slabljenja osobne potrošnje.

Na to upućuje inverziju američke novčane krivulje kao pouzdan vjesnik recesije u posljednjih 60 godina. U međuvremenu, Fed nastavlja kampanju podizanja kamatnih stopa (do 50 baznih bodova), što će u kombinaciji s regulacijom financijske industrije pogoršati uvjete financiranja. Sve to pojačava vjerojatnost recesije u drugoj polovici godine.

U 2023. godini HUP očekuje rast američkog gospodarstva za cca 1,5 mjestoa potom stagnaciju ili manji pad do -0,5 posto u 2024. godini.

Negativni signali u Europi

S druge strane Atlantika, nakon plitke recesije na prijelazu iz prošle u ovu godinu, sve izgledniji je nastavak iste u drugoj polovici godine. Naime, prerađivačka industrija sve više posrće pod teretom slabe globalne potražnje i narušene konkurentnosti, zbog skupljeg ugovaranja ključnih energenata kao i rasta eura. Štoviše, kumulativni rast kamatnih stopa od 400 baznih bodova, njihov dodatni rast uz slabljenje fiskalnog stimulansa s vremenskim pomakom slabi domaću potražnju, što ne može poništiti ni (teoretski) značajan oporavak izvoza.

Kao najveće gospodarstvo, Njemačka nije izbjegla recesiju ni u jednom ciklusu rasta kamatnih stopa u posljednjih 50 godina. Istovremeno, glavni indeksi poslovnog klime (PMI indeksi menadžera nabave, IFO) za eurozonu u svibnju, kao i tvorničke narudžbe za Njemačku šalju nam negativne signale, posebno za prerađivačku industriju.

I dalje je prisutna neizvjesnost u pogledu isporuka ključnih energenata u nastavku godine.

Recesija za sada nije utjecala na zaposlenost zahvaljujući snažnoj potražnji za radom te rastu plaća, što u kombinaciji sa snažnim bilancama poduzeća sugerira ‘plitku’ recesiju unatoč jako rastu kamatnih stopa. Očekivano smanjenje poremećaja u vanjskoj trgovini te EU fondovi nove generacije također djeluju stabilizacijski.

EU fondovi i potpuni oporavak turizma nakon ukidanja COVID restrikcije glavni su čimbenici u prilog bržem rastu BDP-a na periferiji eurozone u odnosu na mnoge zemlje “jezgre” eurozone.

Vjerojatnost recesije u Europi u sljedećih 12 mjeseci je malo iznad 40 posto. U 2023. godini HUP i dalje očekuje de facto stagnaciju gospodarstva u eurozoni i potom prosječan rast od samo 0,5 posto u 2024. godini.