Stigli porazni rezultati državne mature: Na ključnom predmetu potpuni debakl

Autor: Dnevno.hr/IJ Srijeda, 12. srpnja 2023. u 20:40

Stigli su prvi rezultati državne mature, a učenici su ove i prethodnih godina ostvarili porazne zadatke na ispitu iz hrvatskog jezika. Od 27.194 učenika koji su pisali hrvatski jezik njih 3.562 nije položilo taj obvezni predmet.

Nisu puno bolji rezultati na nedavno provedenim nacionalnim ispitima kod osmaša. Njih čak 37 posto dobilo je trojku, a samo šest posto peticu. Na ovogodišnjoj državnoj maturi jedinstveni ispit iz hrvatskog pala ima 13 posto učenika, a sedam posto njih dobilo je 0 bodova na eseju, piše HRT.

Zanimljivo je kako su učenici postigli bolje rezultate iz engleskog jezika.

Jedan od problema je i premala satnica hrvatskog jezika. Dok je u mnogim državama broj sati materinskog jezika od 6 do 14 sati tjedno, kod nas je to računajući osnovnu i srednju školu, od tri do pet sati.

Marginaliziran godinama

“Mislim da je hrvatski jezik dugoročno problem svima i kao jezik i kao nastavni školski predmet i marginaliziran je godinama, a matura je pokazala tu marginalizaciju. Događa se da je jedino mjerilo učenika državne mature”, smatra Vesna Muhoberecprofesorica hrvatskog jezika u zagrebačkoj V. gimnaziji dodajući kako su porazni podaci vezani uz nisku prag prolaznosti.

Prošle godine prosječna ocjena bila je trojka, prije dvije godine dvojka i trojka, a prije osam godina kada nije bilo ni pandemije, ni potresa, ni štrajkova – također trojka”, dodaje.

“Samim tim što je hrvatski materinski jezik stavlja se u poziciju da mu se pristupa da je to lako, da se usvaja s „majčinim mlijekom” da nije potrebno posebno učiti”, pojašnjava Nives Trivaprofesorica komparativne književnosti u šibenskoj gimnaziji.

Situaciju je komentirao i Miro Gavran, predsjednik Matice hrvatske, koji dodaje kako dobro baratanje svojim jezikom i poznavanje književnosti širi vidike i osposobljava učenike da lakše izražavaju svoje misli i osjećaje.

‘Pratimo situaciju’

Iako će se satnica hrvatskog jezika povećati projektom cjelodnevne škole, to nije dovoljno.

“Samo povećanje u cjelodnevnoj školi je dobrodošlo, ali ako ne nastavimo dalje u srednjoj i na fakultetu nećemo postići neke baš dobre rezultate”, kaže Marko Alerić s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Učitelji i profesori trude se u sklopu svoje satnice obraditi i književnost i jezik i gramatiku, ali sve je to, kažu, premalo.

Predsjednica Saborskog odbora za obrazovanje Vesna Bedeković objašnjava kako prate situaciju.

“Zakazat ćemo teme dnevnog reda vezanih za uspjeh na državnoj maturi i uspjeh iz hrvatskog jezika i po potrebi zakazati ćemo i tematske sjednice”, rekla je Bedeković.