Prije godinu dana prompt-inženjeri nisu postojali, posljednjih mjeseci odjednom su strahovito postali važni, a sada je već tržište zaključilo da su im dani odbrojeni jer su potrebni AI inženjeri. Trenutačno je to najtraženije i najbolje plaćeno zanimanje u velikim svjetskim tehnološkim kompanijama. Na hrvatskom tržištu rada još se nisu probili na prvo mjesto, ali ima ih
Umjetna inteligencija (AI) jede čak i one koji su utrli put njezinu razvoju. Ta gruba metaforična tvrdnja pokazatelj je onoga što se posljednjih godina događa u revoluciji novih tehnologija – nevjerojatno brze smjene inženjera raznih profila s tehnološkog trona.
Svaku etapu u razvoju novih tehnologija obilježila je, naime, neka kategorija inženjera. Primjerice, softverski inženjeri bili su prvi vladari IT sektora, a posljednjih su godina na vrhu popisa najboljih poslova na Indeedu, američkoj, ali i svjetskoj mrežnoj stranici za traženje posla, bili inženjeri strojnog učenja i podatkovni znanstvenici. S procvatom ChatGPT-ja, prije nekoliko mjeseci na tržištu rada odjednom su postali traženi prompt-inženjeri, treneri alata umjetne inteligencije, ali pomama za njima kratko je trajala. Krunu kraljevstva novih tehnologija danas nose – AI inženjeri. Inženjerstvo umjetne inteligencije usredotočeno je na razvoj alata, sustava i procesa koji omogućuju primjenu umjetne inteligencije na mnogim proizvodima. Algoritmi su trenirani podacima, što im pomaže da uče i rade bolje, a inženjeri umjetne inteligencije pomažu smanjiti troškove, povećati produktivnost i dobit te daju poslovne preporuke.
Triput veća plaća
Inženjeri umjetne inteligencije, ujedinjujući tehnike umjetne inteligencije i strojnog učenja, razvijaju aplikacije i sustave zahvaljujući kojima će kompanije biti učinkovite. Očekuje se da će uspon inženjera umjetne inteligencije biti presudan u tehnologiji idućih deset godina i da će to zanimanje vjerojatno biti najtraženije, ali i najplaćenije. Inženjeri umjetne inteligencije rade u svjetskim tehnološkim kompanijama poput Microsofta i Googlea, ali i u startupovima, te zarađuju tristo tisuća dolara na godinu, što je plaća triput veća od one koju imaju softverski inženjeri. Svima njima zajedničko je to što u vrlo kratkom vremenu s pomoću umjetne inteligencije stvaraju i oblikuju proizvode kojima se koriste milijuni ljudi.
Biti inženjer bilo kojega profila znači imati diplomu nekog od tehničkih fakulteta, a većina onih koji se bave umjetnom inteligencijom stječe diplome iz računalnih znanosti, matematike ili srodnih područja. Osim fakultetski obrazovanih AI inženjera, u području umjetne inteligencije rade i oni koji nedostatak diplome dopunjuju certifikatom poznatih svjetskih tehničkih fakulteta. Njima pokazuju potencijalnim poslodavcima da su ozbiljni kandidati za posao jer rade na obrazovanju i razvoju karijere ulažući u svoje vještine. Primjerice, jedan od takvih AI certifikata stečen na Massachusetts Institute of Technologyju (MIT) jest ‘Umjetna inteligencija – posljedice za poslovnu strategiju‘, a na United States Artificial Intelligence Instituteu (USAII) stječe se certifikat za ovlaštenog inženjera umjetne inteligencije i certificiranoga konzultanta za umjetnu inteligenciju.
Nužno cjeloživotno učenje
Inženjerstvo je područje u kojem je cjeloživotno učenje najpotrebnije jer tehnološki napredak nosi nove zahtjeve i zahtijeva nova znanja. Ipak, uspon AI inženjera ne znači potonuće ostalih. Primjerice, Američki ured za statistiku rada, koji prikuplja podatke o umjetnoj inteligenciji, predviđa da će se do 2031. za 21 posto povećati potražnja i za znanstvenicima koji se bave istraživanjem računala i informacija. Osim AI inženjera, u isto vrijeme bit će traženi inženjeri strojnog učenja, podatkovni inženjeri, robotičari, softverski inženjeri i podatkovni znanstvenici. Tako to izgleda u velikim svjetskim tehnološkim kompanijama, no ono što se događa u velikom svijetu utječe i na mala tržišta poput hrvatskoga, zato je pravo pitanje traže li domaće tvrtke AI inženjere.
Prema riječima novinara portala MojPosao Alena Mrvca, unatoč tomu što umjetna inteligencija već neko vrijeme sastavni dio naših života i poslovne okoline, na hrvatskom tržištu rada još nije zaživjelo zanimanje AI inženjera.
– Ne mislimo da na hrvatskome tržištu rada ne postoje IT stručnjaci koji se bave stvarima povezanima s umjetnom inteligencijom, ali taj naziv radnog mjesta kod nas se još nije udomaćio – kaže Mrvac.
Top IT poslovi
Dodaje da je, općenito gledano, na platformama MojPosao, mrežnoj stranici MojPosao i mobilnoj aplikaciji PosLovac u prvih šest mjeseci 2023. objavljeno više od pedeset tisuća natječaja za posao, što je rast od osam posto u odnosu na prošlu godinu. Tijekom godina mijenjali su se interes odnosno potrebe poslodavaca za zapošljavanjem različitih profila IT stručnjaka. Primjerice, tehničar za telekomunikacije, koji danas zauzima visoko drugo mjesto na popisu najtraženijih IT-ovaca, 2019., 2020. i 2021. bio je na dvanaestome mjestu, što jasno pokazuje rast potražnje za stručnjacima tog profila, a trenutačno desetoplasirani administrator baze podataka nije bio ni u top dvadeset (držao je 23. mjesto). S druge strane, programeri koji se bave Javom prethodnih su godina bili iznimno traženi i zauzimali su treće mjesto na popisu najtraženijih, danas su izvan prvih deset (na 14. mjestu), a nekoć sedmoplasirani front-end programer ove je godine kliznuo na 14. mjesto. Na domaćem je tržištu sljedećih deset zanimanja u sektoru IT-a i telekomunikacija najtraženije (od jedan do deset): programer, tehničar za telekomunikacije, IT specijalist, informatičar, sistem-administrator, voditelj projekata, IT analitičar, razvojni inženjer, IT tehničar i administrator baza podataka.
Analiza cjelokupnoga hrvatskog tržišta rada pokazala je da je unatoč rastu ukupnog broja objavljenih oglasa za posao u određenim djelatnostima i kategorijama zanimanja zabilježen pad potražnje za radnicima u odnosu na prošlu godinu. Ponajprije se to odnosi na sektor IT-a i telekomunikacija, gdje je objavljeno tridesetak posto manje oglasa nego u istome razdoblju lani, što je u skladu s globalnim padom potražnje za stručnjacima tog profila.
– Velika kriza koja potresa globalnu IT industriju, a koja je prouzročila masovna otpuštanja u tvrtkama poput Facebooka i LinkedIna, konsolidirala je IT tržišta rada u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj – ističe direktor portala MojPosao Igor Žonja.
Doktorirala na AI-ju
Ipak, i u Hrvatskoj ima AI inženjera. Jedna je od njih Valentina Zadrija, koja je čak doktorirala na umjetnoj inteligenciji. Zaposlena je u Gideonu, voditeljica je produktnog tima i kao viša inženjerka za istraživanje i razvoj (R&D) bavi se umjetnom inteligencijom i računalnim vidom. Prema njezinim riječima, širok je spektar primjene AI tehnologija. Navodi izjavu jednoga od glavnih promicatelja AI-ja Andrewa Nga: – AI is the new electricity (umjetna inteligencija nova je električna energija). Primjenjuje se u robotici, samovoznim automobilima za razumijevanje slika i 3D prostora, u sustavima za predlaganje sadržaja (Netflix, YouTube), proizvodima za kupnju u internetskim trgovinama, sustavima za predviđanje vremenskih sljedova podataka: dionica, korisničkog angažmana i marketinških kampanja u internetskim trgovinama zbog sezonskih sniženja te u razumijevanju i obradi prirodnog jezika, primjerice chatbotovima, ili kao pomoć u strojnom prevođenju.
– U svakodnevnom poslu bavim se razvojem AI tehnologija kako bi autonomni mobilni roboti bolje razumjeli 3D svijet i pomagali ljudima u obavljanju teških fizički poslova u skladištima. To uključuje razvoj dubokih neuronskih mreža za raspoznavanje ljudi, viličara, stupova, automobila i drugih objekata u slikama, procjenu koliko su ti objekti udaljeni te izradu 3D karata skladišta ili vanjskih prostora – objašnjava Zadrija, koja je deset
Izvor:Lidermedia.hr
