Kako riješiti problem zaštićenih najmoprimaca? “To je moja djedovina, moj otac koji ima 76 godina nije nijednom ušao u taj stan”

Oko 56 eura za dva mjeseca najma – pokazuje nam Kristina koliko dobije od zaštićene najmoprimke. Gotovo toliko i ona kao vlasnica, kaže, mora platiti pričuvu za svoj stan u koji ne može ni ući.

“To je moja djedovina, moj otac koji ima 76 godina nije nijednom ušao u taj stan, vidio ga je iz slika jer sam ja jednom ušla s odvjetnikom i slikala”, rekla je Kristina Cvitanić.

Ako se pita zaštićene najmoprimce – oni imaju svoje problem. Iva je ekipi Dnevnika Nove TV pokazala obiteljske uspomene. Nositeljica je stanarskog prava – objašnjava nam govoreći o ustavnom pravu na dom.

“Ja sam ovdje od 55. godine, to je moj dom, moj unuk je peta generacija u ovom stanu, ne stanuje tu jer nema pravo nažalost jer je rođen poslije ’96.”, poručila je Iva Tukić.

Desetljećima se problem nije riješio, sad država ima plan, doneseno je niz mjera, među ostalim da zaštićeni najmoprimac i država plaćaju svaki po 50 posto tržišne najamnine ili da zaštićeni najmoprimci imaju opciju odmah iseliti u državni stan, najam bi bio dva eura po četvornom metru.

“Ono što je bitno napomenuti to da smo uvjereni kako smo tim zakonom postigli taj balans interesa s jedne strane zaštićenih najmoprimaca, s druge strane vlasnika i mislim da smo kao država na sebe preuzeli teret odgovornosti za to rješavanje”, izjavio je Branko Bačić, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. 

Najmoprimci nezadovoljni. Protiv su tržišnih cijena najma.

“50 posto tržišne najamnine to je 7,5 eura metar kvadratni to je veliki problem jer se radi o starijim ljudima umirovljenicima s malim primanjima gdje oni to neće moći plaćati“, objasnila je Tukić.

“Možemo reći sa sigurnošću 99 posto nas nije kreditno sposobno niti možemo sudjelovati u troškovima otkupa stana onako kako se sad zakonskim rješenjima nudi”, istaknula je Danica Mirković Vejvoda, odvjetnica.

“Mi bi morali biti tretirani kao svi drugi nosioci stanarskog prava u RH”, dodala je Tukić. 

Druga strana pak upozorava:

“Imamo slučajeva gdje ljudi raspolažu nedvojbeno s milijunima eura, a žele da žive kao zaštićeni najmoprimci u stanu koji je privatno vlasništvo drugih osoba”, napomenuo je Albin Hotić, odvjetnik.

“Ovim putem molim državu da se požure, ovi ljudi zaštićeni najmoprimci ja bih molila da nađu druga rješenja, a da nas vlasnike napokon puste da nas više ne izrabljuju“, kazala je Cvitanić.

Problem im je što zakon ne propisuje nikakav rok.

“Mi ne pristajemo sad na nekih novih 10 godina što bi čak da jedan slučaj toliko traje nije prihvatljivo mi tražimo da se u finalnu verziju zakona unesu precizni rokovi“, rekao je Josip Hrastić iz Udruge vlasništvo i posjed.

“Najbolje rješenje bi bilo da RH u nekom razumnom roku propiše prijelazno razdoblje u kojem bi zaštićeni najmoprimci plaćali tržišnu najamninu i nakon tog bi morali napustiti stanove”, poručio je Hotić.

Plan je da se iduće godine tek ustroji registar tih stanova, pa će se na primjenu novih pravila još načekati.