Pacijenti umiru u čekaonicama hitne, pacijentice zajedno leže u krevetu, vozila se kvare, pacijente s otoka prevoze vojska i policija. To je stanje hrvatske hitne pomoći – oni koji svaki dan rade u tom sustavu konačno traže prvi zakon o Hitnoj pomoći.
Voznom parku hitne pomoći, blago rečeno, treba – pomoć. Problema ima i sa starim, ali i novim vozilima, pa primjerice tek nabavljen brod vrijedan gotovo 2 milijuna nedavno nije mogao isploviti zbog kvara.
“Očito da taj gliser ne zadovoljava uvjete, da se jednostavno išlo samo da se dokaže kako se nešto radi. Nemamo na razini države jednaku zdravstvenu skrb jer u nekim županijama hitno bolje funkcionira za razliku od nekih drugih”, kaže Tomislav Petrušić iz Hitne 194.
I zato hitnjaci čekaju svoj prvi Zakon o hitnoj pomoći. Nisu problem samo vozila – pitanje je i tko će u njima raditi.
“Ako čovjek radi svaku četvrtu noć u hitnoj, kako su smjene napisane, ja sam 17 godina radio na terenu, i ako izračunamo da ispada da sedam godina nisam spavala. To svakako, dokazano je znanstveno ostavlja na zdravlje”, ispričala je Gordana Antić, pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije.
I teško se s tim poslom može dočekati mirovina, kažu – i zato Zakonom žele izabrati beneficirani radni staž.
“Ja osobno za sebe mogu reći – nakon 35 godina radnog staža da taj ne mogu kvalitetno odraditi intervenciju do kraja, a još uvijek radim”, rekao je Danijel Šota iz HSDHMP-a.
Manjak hitnjaka trebao bi smanjiti specijalizacije s kojima se kreće u lipnju, a koje bi donijele povećanje plaće od 22 posto.
„Oni stječu kompetencije, znanje i vještine, svoju samostalnost, ali i odgovornost. Točno navedeno po pravilniku koje kompetencije tječu, koja primjena lijekova tako da nema nikakve zabune. Specijalizacija traje 1 akademsku godinu”, istaknuo je Anton Bajan, voditelj specijalističkog usavršavanja za RH.
Dok oni specijaliziraju, Hrvatska bi iduće godine konačno trebala dobiti hitnu helikoptersku pomoć u koju sada uskače vojska i policija.
“Nažalost, nismo se pripremili – od 2016. godine, kada je završio pilot projekt s helikopterima za tu namjenu, pa do danas ni bolnice ni helikopterske baze ni bolnički heliodromi ne primaju helikoptere. Imamo primjer Dubrovnika, gdje je u Ćilipima heliodrom Bližije Crnoja Gori nego Dolini Neretve”, rekao je on Mladen Turečekpredsjednik Udruge Helikopterima liječnici pomažu.
Dio problema isplivao je kada je u bolnici Sveti Duh dvoje ljudi umrlo u čekaonici hitnog prijema, ali i zbog fotografije dvije pacijentice u istom krevetu sisačke bolnice. I tu nije glavno pitanje tko je to fotografirao ili pustio u javnost nego tko dopušta da se takva slika uopće događa.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 satia više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI
Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju
Više o temiIzvor: Dnevnik.hr
