Institucija za neudate majke i djecu St. Mary koju su vodile časne sestre u irskom gradiću Tuamu desetljećima krila je mračnu tajnu. U nekorištenoj septičkoj jami ostavljena su da trunu tijela stotine djece. Ostaci su godinama bili u vodi, raspadali su se i pomiješali, a sad napokon slijedi proces njihove ekshumacije i identifikacije.
“Na taj način se bilo lako riješiti tijela”, kaže Catherine Corless koja je zaslužna za otkriće tragične sudbine djece čija smrt nigdje nije službeno zabilježena. Časne sestre iz reda Bon Secours vodile su ovu instituciju, a Corless je otkrio da je tamo umrlo gotovo 800 djece u razdoblju od 1925. do 1961. godine. Vjeruje se da je većina te djece završila u neikorištenoj septičkoj jami.
Ovo je još jedna sramotna mrlja na irskoj savijesti jer se ta zemlja posljednjih godina suočava sa strahotama zločina koji su se događali djeci u katoličkim institucijama.
Irska ministrica za djecu i mlade Roderic O’Gorman rekao je da je ova operacija ekshumacije i analize posmrtnih ostataka jedan od najvećih i najsloženijih u svijetu zbog uvjeta u kojima su bili desetljećima, piše Čuvar.
Koristeći najnoviju tehnologiju, nadaju se da će to učiniti neovisnim tim istraživačima uspjeti povezati DNK djece s preživjelim rođacima i pružiti im dostojanstveni ukop.
“Učinit ćemo sve što možemo. Uvijek sam smatrao Tuam mrljom na našoj nacionalnoj savijesti. Činjenica da se tako nemarno postupalo s ostacima djece je duboko uznemirujuća”, rekao je O’Gorman.
U Tuamu je bilo više domova za neudate majke i djecu koje su vodile vjerske institucije. Smrtnost djece bila je vrlo visoka, a uvjeti u kojima su boravili, grozni. Ljepšu djecu davali su na posvajanje dok je ostale čekala puno mračnija sudbina. Corless se sjeća da je kao mala sretala djecu iz tih sirotišta, kaže kako im je nedostajalo svega.
“Ta djeca nisu imala apsolutno ništa”, prisjetila se.
Na mjestu sirotišta 1961. izgrađeno je naselje, a prve ostatke u septičkoj jami pronašla su dvojica dječaka 1975. dok su tražila jabuke. Vlasti tada nisu reagirale i tvrdile su da se radi o ostacima ljudi koji su preminuli tijekom velikih gladi 1840-ih.
Corless je počeo istraživati lokaciju i nije odustajala od prikupljanja dokaza i dokumenata iako su je lokalne vlasti i red časnih sestara Bon Secours ignorirali. Njenu priču prenijeli su mediji 2014. i tada je počela službena istraga.
“Treba razotkriti istinu. Narod Irske mora znati što se dogodilo”, ističe Corless, prenosi Guardian.
Iako nije poznat točan datum početka akcije, rođaci žena koje su bile u tim institucijama nadaju se kako će to biti u idućim mjesecima.
Više o temiIzvor: Dnevnik.hr