Poduzetnička sljedeća generacija: Nova snaga hrvatske industrije

Ima li hrvatska industrija budućnost? U ovom pitanju, naravno, nije riječ o etabliranim tvrtkama. Najveći industrijski kompleks, Končar, odlično se snalazi u tranziciji prema obnovljivim izvorima, dvoznamenkasto rastu i tvrtke kojima upravljaju Braća Pivac, Vindija, Podravka i Pliva stabilno posluju, ai Fortenovin proizvodni sektor nikad nije bio upitan… Niz starih, tradicionalnih proizvodnja ipak je uspio preživjeti čak i pretvorbu i privatizaciju. No gdje su novi projekti? Sudeći prema medijskoj percepciji, u Hrvatskoj ih pokreću IT-ovci, trgovci, hotelijeri, marketingaši i konzultanti. Proizvođači su puno suzdržaniji u medijima i na društvenim mrežama. Stoga ovdje pokušavamo ispraviti tu nepravdu pa razmotriti mogućnosti novih industrija, nastalih u posljednjih dvadesetak godina.

Nove generacije nastupaju

Pritom ne smijemo zanemariti ni neke starije proizvodnje, prije svega obiteljske tvrtke, koje u generacijskoj tranziciji nerijetko doživljavaju presudne promjene. Među najdramatičnijima je bila priča o grupi Spider. Nakon iznenadne smrti osnivača Nikole Nemčevića vođenje biznisa preuzeo je tada 27-godišnji sin Denis. Devet godina poslije na čelu je cijele grupacije koja se bavi ljekovitim biljem iu kojoj su četiri tvrtke lani dosegnule konsolidirane prihode veće od tri milijuna eura. I dok je Spider uspio ‘od prve’, Miret iz Barilovića imao je dva pokušaja koja su završila stečajem prije nego što je pokrenuo proizvodnju ekotenisica.

Šibenik je nekad u poslovnom smislu bio grad slučaj, s posrnulim TLM-om, a poslije i NCP-om – Remontnim brodogradilištem Šibenik koje je završilo u stečaju. Danas je Impol-TLM, jedan od TLM-ovih sljednika, uzorna tvrtka u vlasništvu slovenskog Impola. I brodogradilište, čiji je ​biznis preuzelo još jednu slovensku tvrtku, Iskra Dušana Sešokapod nazivom Iskra brodogradilište 1 ostvaruje odlične poslovne rezultate.

Neki hrvatski novi industrijalci potekli su od starih i već afirmiranih obrta. Slavko Cvanciger prije 33 godine osnovao je mesarski obrt. Njegov sin Adolf pretvorio ga je u ozbiljnu tvrtku Promes Cvanciger. Ulazak u nove investicije najviše ovisi o ambicijama nasljednika. Tu dvojbu nema Mladen Galeković. Na čelu je obiteljskog biznisa koji je započeo prije 67 godina u radionici za izradu namještaja, stolarije i kućišta za radioaparate, a obrt je tek prije četiri godine pretvoren u PPS Galeković doo Tvrtka će u svakom slučaju ostati obiteljska. Uostalom, u poslu već na odgovornim pozicijama uvelike sudjeluje i četvero djece. Sinovi Jakova ja Viktore završili su šumarstvo, a Jana ja Filip ekonomiju. Dakle, četvrta je generacija u biznisu, a uključeni su i članovi njihovih obitelji.

Industrija – najveći izvoznik

Jedino je Bjelin, grupacija u vlasništvu švedskog Hrvata Darka Pervanaveći proizvođač parketa od Galekovića, veliki izvozni kapacitet hrvatskih parketa potvrđuje i Pan parket, koji izvozi gotovo cijelu proizvodnju, a posluje u sklopu ambiciozne hrvatsko-austrijske grupacije.

Parketari, naravno, nisu jedini izvozno orijentirani proizvođači. I u drugim branšama postoje mlade tvrtke koje žive od prodaje na stranim tržištima. Anku je u Slatini 2015. osnovao njemački investitor Bernd Steinsberger a tvrtka izvozi sve luksuzne cijene i kamione za prijevoz konja koje proizvodi. I S+B Systemtechnik je velikim dijelom orijentiran na izvoz, prvenstveno na DACH tržište (Njemačka, Austrija i Švicarska). Boris Vrdoljak kao suvlasnik istoimene tvrtke u Njemačkoj pokrenuo je biznis u Dugopolju čime je Hrvatska ušla u EU. Deset godina rada obilježava i New Bakery, najveća tvornica baklava u Europi, osnovana britanskim kapitalom, koja izveze 88 posto proizvodnje.

Inovativni poduzetnici

Dobar biznis može biti u svakodnevnim stvarima, ali iu inovativnim proizvodima, kakvi su, primjerice, proteinski ekstrakti biljnog porijekla (na bazi boba i krumpira) koje proizvodi Nutris. U Senkovcima kod Slatine prije godinu dana otvorena je prva takva tvornica u Europi u aranžmanu Zvonimira Sedlića s danskim partnerom.

U inovativne mlade industrijalce trebala bi se uvrstiti i Rimac grupa s proizvodnjom baterija i električnih skutera te partnerskim projektom Mate Rimca za razvoj samovoznog električnog taksija. Upravo taj veliki projekt (uza znatnu financijsku potporu EU-a) izaziva nedoumice i mnogi se pitaju hoće li uopće uspjeti. No podjednaka sumnja može se posijati i za svaku novu proizvodnju.

I iskusni poduzetnici pokrenuli su nove proizvodne projekte: Marko Pipunić ušao je u proizvodnju pršuta, Stipo Matić ja Pavao Vujnovac uz pomoć poljoprivrede ušli su u prehrambenu industriju, te veletrgovine