Globalni javni dugo dosegao rekordan iznos: “Čini se da tržištima to nije problem, ali ljudima jest”

Globalni javni dug porastao je 2022. na rekordnih 92 milijarde dolararazlog tome je povećano zaduživanje država za ublažavanje posljedica krize, navode Ujedinjeni narodi.

Od početka stoljeća domaći i vanjski dug diljem svijeta povećao se više od pet puta u posljednja dva desetljeća, bruto domaći proizvod samo tri puta, prema UN-ovu izvješću objavljenom uoči sastanka ministra financija i guvernera središnjih banaka članica skupine G20.

“Čini se da tržištima to nije problem, ali ljudima jest”, rekao je novinarima glavni tajnik UN-a Anthony Guterres.

„Neke od najsiromašnijih zemalja svijeta prisiljene su birati između servisiranja duga i služenja naroda.”

Podaci pokazuju da 3,3 milijarde ljudi danas živi u zemljama koje moraju više novca izdvajati za kamate nego za zdravstvo i obrazovanje, upozorio je UN.

SAD i Kina na čelu

Dug zemalja u razvoju čini gotovo 30 posto globalnog javnog duga, kao i dug SAD-a, koji je u 2022. iznosio 31 milijardu dolaraprema proračunima UN-a, baziranim na podacima iz travanjskog izvješća Međunarodnog monetarnog fonda o prognozama za svjetsko gospodarstvo.

Kina je uvrštena u skupinu zemalja u razvoju, a po iznosu duga, od 14 milijardi dolara, zauzima drugo mjesto na globalnoj ljestvici, nakon SAD-a.

Slijede Velika Britanija i Francuska s oko tri milijarde dolara javnog duga, a blizu su i Italija i Indija s 2,9 odnosno 2,8 milijarde dolara. U skupini je i Njemačka gdje je premašio 2,7 milijardi dolara.

U skupini zemalja u razvoju javni dug rastao je u zadnjih 10 godina brže nego u razvijenom svijetu, ističu u UN-u, istaknuvši veće potrebe za financiranjem razvojanakon čega je uslijedila pandemija i kriza troškova života.

Dodatni su problem ograničeni alternativni izvori financiranjaističu autori izvješća.

Prostor

“Dug se pretvara u veliki teret za zemlju u razvoju zbog ograničenog pristupa financiranju, rastućih troškova zaduživanja, devalvacije vrijednosti i sporog rasta“, dodaju. Njihovu poziciju otežao je i međunarodni financijski sustav, zbog neadekvatnog i skupog pristupa financiranju, upozorio je UN.

Zemlje u razvoju posuđuju novac uz puno više kamatne stope nego u razvijenim zemljama, čak i kada se isključe troškovi promjene tečaja. Afričke se zemlje tako zadužuju po četiri puta većim kamatama od SAD-a, odnosno osam puta više od Njemačke, utvrdili su stručnjaci UN-a.

Napominju i ponudu privatnih vjerovnika, poput banaka i kupaca obveznica financiranje po komercijalnim uvjetima iu 2021. bili su vlasnici čak 62 posto ukupnog vanjskog javnog duga zemalja u razvoju.

Zato bi multilateralni zajmodavci trebali proširiti mjere financiranja, kaže UN, predlažući Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) da obustavi naplatu dodatnih naknada zemljama koje intenzivno koriste njegove kre