Anksioznost je prirodna reakcija organizma na stres, opasnost ili neizvjesnost. Karakterizira ju osjećaj nelagode, zabrinutosti ili straha koji može biti blagog do intenzivnog intenziteta. Fizički se manifestira kroz ubrzan rad srca, znojenje, drhtavicu, napetost mišića, vrtoglavicu i probleme s disanjem. Kognitivni simptomi uključuju pretjeranu zabrinutost, negativne misli i teškoće s koncentracijom.
Razlika između normalne i patološke anksioznosti
Normalna anksioznost javlja se u stresnim situacijama (npr. prije ispita ili razgovora za posao) i pomaže osobi da se pripremi i prilagodi. Patološka anksioznost, s druge strane, traje dulje, prekomjerna je i narušava svakodnevno funkcioniranje. Anksiozni poremećaji uključuju generalizirani anksiozni poremećaj, panični poremećaj, fobije, socijalnu anksioznost i opsesivno-kompulzivni poremećaj.
Statistika i učestalost anksioznih poremećaja
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), anksiozni poremećaji su među najčešćim mentalnim poremećajima, pogađajući oko 4% svjetske populacije. U Europi, procjenjuje se da između 14-20% odraslih osoba iskusi neki oblik anksioznog poremećaja tijekom života, dok žene imaju dvostruko veći rizik od muškaraca.
Važnost prepoznavanja i pravovremenog liječenja
Prepoznavanje simptoma anksioznosti ključno je za sprječavanje njezinog pogoršanja. Rana intervencija, bilo kroz psihoterapiju (posebno kognitivno-bihevioralnu terapiju), medicinsku terapiju ili promjene životnog stila, može značajno poboljšati kvalitetu života. Ignoriranje simptoma može dovesti do težih mentalnih i fizičkih posljedica, stoga je važno potražiti pomoć stručnjaka ako anksioznost ometa svakodnevni život.
Prepoznavanje, razumijevanje i destigmatizacija anksioznosti ključni su koraci prema zdravijem društvu i pojedincima.
