STRANE BANKE SU JOŠ JEDNOM ZEZNULE HRVATSKE ŠTEDIŠE! 'To nikad ne bi napravio u matičnim zemljama. Grabe što mogu'

Autor: Ivana Jurišić Subota, 04. ožujka 2023. u 10:10

HNB je prije nekoliko dana objavio podatke u kojima se vidi kako kamatne stope kreditnih institucija za najvažnije vrste kredita odobrenih kućanstvima i nefinancijskim poduzećima većinom od druge polovice 2022. pokazuju trend rasta. Statistički pokazatelji kamatnih stopa kreditnih institucija za najvažnije vrste kredita odobrenih kućanstvima i nefinancijskim poduzećima većinom pokazuju trend rasta od druge polovine 2022.

Novi stambeni krediti penju se sada prema 4 posto. U međuvremenu, kamate na depozite građana u Hrvatskoj su među najnižima u Europi.

U siječnju ove godine prosječna kamatna stopa na štedne depozite iznosila je 0,16 posto, što je smanjenje od 0,01 postotnog boda u odnosu na listopad 2022. i 0,02 postotna boda u odnosu na siječanj 2022. Prosjeci kamatnih stopa na oročene eurske depozite su u siječnju 2023. iznosili 0,13 posto za kratkoročne i 0,16 posto za dugoročne depozite. To je 0,05 postotnih bodova više nego u siječnju 2022. za kratkoročne, a 0,10 postotnih bodova više za dugoročne depozite.

Nijedna banka ne daje više od 1 posto

Višestruko je to manje od kamata koje su na snazi ​​u drugim zemljama eurozone. Tako podaci Europske središnje banke (ECB) pokazuju kako je u prosincu prošle godine kamata na depozite s oročenjima dužine od dvije godine bila 2,78 posto u Francuskoj, 2,2 posto u Italiji, 1,8 posto u Austriji, 2,37 posto. u Belgiji. Čak iu Irskoj, koja ima neke od najmanjih kamata na depozite, prosjek je bio 0,58 posto. Naši susjedi Slovenci na depozite imaju u prosjeku 1,32 posto, a Nijemci 1,89 posto.

Ako u Hrvatskoj poželite oročiti 10 tisuća eura na dvije i više godina, u jednoj banci nećete dobiti više od 1 posto. Tu kamatu vam daje samo Nova hrvatska banka (bivša Sberbank). U većini drugih velikih banaka u kojima građani drže svoje depozite kamate idu do maksimalno 0,02 posto. To znači da ćete na uloženih 10 tisuća eura nakon godine dana dobiti dva eura, dovoljno za kavu.

Zašto je situacija takva i zbog čega hrvatski građani dobivaju puno manje za svoj novac položen na banci pitali smo ekonomista Željka Lovrinčevića.

“Svjedočimo fenomen da su kamate koje dobivaju hrvatski građani depozitari i do desetak puta manje nego što te banke nude u matičnim zemljama, kao npr. Italiji i Austriji. Kamate u Hrvatskoj čak su višestruko niže nego u Njemačkoj koja ima najveće kamate na obveznice. Kao i trgovački lanci, zarađuju na hrvatskim građanima i rade stvari koje nikad ne bi bile napravljene u matičnim zemljama. Uzimaju što više mogu”, objašnjava Lovrinčević.

Višak likvidnosti u sustavu

Lovrinčević upozorava kako se u javnosti rijetko govori o pasivnim kamatama, koje su u Hrvatskoj među najnižima u Europi.

“Građani čuju kako su aktivne kamate u Hrvatskoj u usporedbi s europskim kamatama na kredite, ali pritom svi zaboravljaju reći da su to aktivne kamate, odnosno one koje banke naplaćuju građanima i poduzećima. Zaborave spomenuti su pasivne kamate, one koje banke plaćaju građanima i poduzećima, najmanje u Hrvatskoj, a to znači da je kamatni diferencijal veći”, kaže.

Ističe kako HNB, iako smo sada u eurozoni, makroekonomskim mjerama i dalje određuje koliko će biti viša likvidnosti u sustavu.

“Nedavno smo imali oslobađanje 100 milijardi kuna kada su se oslobodile pričuve koje su banke morale imati za devizna potraživanja. HNB je mogao dio toga sterilizirati, ali su odlučili ne napraviti i zato su kamate ostale drastično niske”, ističe Lovrinčević koji napominje kako je jedan od posljedica takvog ponašanja HNB-a i kao na tržištu nekretnina.

“Kako bi se zaštitili od inflacije, građani su masovno ulagali u cigle i beton, pa sada imamo balon na tržištu nekretnina koji opet stvara posve druge probleme. Tu je i višak likvidnosti koji i dalje gura inflaciju kroz povećanu potražnju, a koji pogoršava materijalno stanje građana. Realno im je plaća iz mjeseca u mjesec sve manje, a štednja sve manje vrijedi”, zaključuje Lovrinčević.