Burzovne robe: Armagedon u dva dana

Generalno gledajući još jedan medvjeđi tjedan za cijene energije i agri roba, dok su cijene metala porasle. Ako želimo sumirati protekli tjedan u nekoliko riječi, najprikladnije bi bilo: armagedon u dva dana. Apsolutna glavna tema proteklog tjedna je bankrot američke banke SVB. Naravno da se to odrazilo na snagu američkog dolara pa se ne treba čuditi što je dolarski indeks DXY pao ispod 104 boda, a odnos EUR/USD porastao je na iznad 1,07 i to samo dva dana nakon što je gotovo dosegnuo svoju najnižu razinu u zadnja tri mjeseca, nakon što je čelni čovjek američkog FED-a imao najveći rast kamatnih stopa.

Od ostalih općih pokazatelja, Goldman Sachs Commodity Index (GSCI) pao je na 570 bodova, dok je Bloomberg Commodity Index (BCI) pao na 105 bodova. S&P500 indeks ispod razine od 4.000 bodova, ali ono što više plaši tržište je njegov medvjeđi potencijal koji se otvorio. Zbog svih događanja proteklog tjedna, ne čudi se da je Indeks straha VIX na početku tjedna porastao iznad 30, a još na početku proteklog tjedna bio je 19.

Proteklih tjedana, iako je zapravo ovaj trend i duže prisutan kod pojedinih roba (primjerice kod žitarica, počeo je još u srpnju, a ubrzao se od studenog) imamo pad cijena koji je horizontalno zahvatio veliku većinu robe. Kod pojedinih roba, unatoč bikovskim vijestima koje su tržišta potpuno zanemarila, imamo pad cijena, što je vrlo dezorijentirajuća situacija za sve sudionike na burzama. Kao uzrok svega, nametala su se dva odgovora: obuzdavanje inflacije i/ili potreba za likvidnošću.

Događanja s kraja prošlog tjedna dala su nam odgovor na dilemu. SVB banka je bila 16 banaka po veličini u SAD-u te je raspolagala s preko 200 milijardi dolara depozita, a na kraju se uništila i propala za dva dana zbog problema (ne)likvidnosti. Osim nje, propala je još jedna manja banka Signature Bank, a vidjet ćemo hoće li u narednim danima još koja banka propasti ili će FED sve lijepo upakirati i gurnuti problem pod tepih. Kako i zašto je do toga došlo piše se i još će se podosta o tome pisati po cijelom svijetu.

Ono što treba spomenuti jest činjenica da Banka za međunarodna poravnanja (BIS) izvješćuje da su mirovinski fondovi i druge nebankarske financijske tvrtke sakrile i držale izvan bilance više od 80 trilijuna dolara duga u obliku FX SWAP-ova (istovremena kupnja i prodaja identičnih iznosa jedne vrijednosti) za drugu s dva različita datuma vrijednosti; obično spot to forward korištenjem financijskih izvedenica). Već smo ranije pisali da je za uvođenje državnih digitalnih valuta (CBDC) potrebna duboka kriza. Kriza koju ni pandemija ni rat nisu uspjeli izazvati. Vjerojatno će propast banke ili mirovinskog fonda biti dovoljno jak okidač.

Zaključak je da rastuće kamatne stope imaju značajan utjecaj na banke, koje su opterećene obveznicama niskog prinosa koje se ne mogu brzo prodati bez gubitaka. Ako previše klijenata podigne svoje depozite u isto vrijeme, postoji rizik od kratkog spoja. Kada banka prolazi kroz masovno povlačenje depozita, ona ne nalazi odgovarajuće izvore likvidnosti u obveznicama u svom portfelju, te ih mora prodavati po niskim cijenama. SVB je udvostručio imovinu i depozite 2021., ali ih je zatim uložio u državne obveznice koje su demortizirale kako su se kamatne stope povećavale; kobna greška.

Mnoge dionice američkih regionalnih banaka pretrpjele su nagli pad vrijednosti. Problem je transverzalan na cijeli Zapad: ako obveznice izgube vrijednost, mnoge banke tonu. Ali središnje banke moraju kupiti vrijeme, državne digitalne vrijednosti još nisu spremne, a drugi čamci za spašavanje će se pustiti kako bi spasili bankrotirane financijske operatere. Međutim, dobro je imati na umu da se svaka kriza priprema za dolazak CBDC-a. Što sve to znači za robna tržišta? Ova situacija može malo smanjiti rizik na tržištima i minimizirati kupnju robe sa strane špekulanata.

Blackstone je nedavno blokirao mogućnost pretplatnika da otkupi svoje udjele u BREIT fondu; otprilike 71 milijardu $/$. Blackstone ima i drugih ozbiljnih problema. Obveznica od 562,5 milijuna dolara, CMBS, zajamčena paketom nekretnina, nalazi se u zaostatku. U kolovozu 2007. BNP AM je blokirao kupovinu ABS fondova punih subprime vrijednosnih papira, koje više nisu mogli likvidirati osim u slučaju velikih gubitaka. Hoće li Blackstone biti Lehman Brothers 2? Dodajmo i da je Švicarska središnja banka objavila svoje financijsko izvješće i prijavila gubitak od 132,5 milijardi CHF za 2022. godinu; apsolutni negativni rekord u svojih 115 godina duge povijesti.

Ne smijemo zaboraviti niti kamatne stope. Općenito, rast kamatnih stopa negativno utječe na cijenu burzovnih roba. Što se tiče ECB-a, tržište je sada uvjereno da ćemo dosegnuti ukupnu kamatnu stopu na depozite četiri posto do kraja godine. Rizik od visoke stope inflacije i dalje postoji što produljuje razdoblje u kojem bi Frankfurt mogao nastaviti s trenutnim tempom podizanja kamatnih stopa.

Slično je iu SAD-u, pogotovo nakon prošlih komentara čelnika FED-a Powella koji su bili vrlo oštri, s glavnom porukom da se ne usporavaju dok posao nije obavljen (stavljanje inflacije pod kontrolom), a još su daleko od toga. Powell je izjavio da će stope biti više, duže i brže nego što je bilo prije, stoga su dionice pale, dolar ojačao, robni rizik opao. Sada se čini potpuno novo povećanje kamata za 50 baznih bodova, a da cilj za sada ostaje postizanje razine od šest posto u nekom trenutku u 2023. Ovi kratki povrati doista se natječu s tržištima dionica i nose veliki rizik od guranja gospodarstva SAD-a u recesiju. U utorak nas čeka izvješće o inflaciji koju bi moglo usmjeriti kretanje cijena na burzama u naredna dva tjedna. Suma sumarum za sve dionike tržišta: ne kladi se protiv FED-a.

Nafta Brent i dalje izand 80 $/bbl, premda je u ponedjeljak u jednom trenutku pala ispod 79 $/bbl. Strah od financijske zaraze širi se tržištem i nitko ne želi previše riskirati u ovom trenutku. Pored toga tu je i strah od recesije i pada potražnje. Nagađanja o oporavku kineske potražnje i slabiji dolar daju malo podrške da cijene značajnije ne padnu u ovom trenutku. Saudi Aramcu je također oprezno optimističan u kratkom ili srednjem roku zbog ponovnog otvaranja Kine, porasta potražnje za mlaznim gorivima i minimalnog slobodnog kapaciteta za rast proizvodnje koji imaju.

Cijene plina TTF kreću se oko 50 €/MWh zbog blažeg vremena od očekivanog u sjevernoj Europi i mogućnosti da snažne vjetroelektrane smanje pritisak na energetski sustav u regiji. Prema Bloombergovom vremenskom modelu, zbog olujnog vremena, njemačka proizvodnja energije iz vjetra ovog tjedna vjerojatno će oboriti rekord od 50 gigavata postavljen u siječnju. Četiri LNG terminala nisu u mreži od prošlog ponedjeljka zbog prosvjeda protiv mirovinske reforme u Francuskoj, a poremećaji bi se mogli nastaviti do kraja ovog tjedna. U isto vrijeme, povratak niskih temperatura u sjevernu Europu u sljedećih nekoliko dana potaknuo je nagađanja o povećanoj kratkoročnoj potražnji za grijanjem.

Prošlojedno izvješće USDA-e nije, po većini procjena, donijelo mnogo novoga. Najzanimljivije za izdvojiti je da su procjene svjetske zalihe meke pšenice na kraju ove sezone pale za 2 milijuna tona i najmanje su u zadnje za 4 godine. Ako izbacimo Kinu, koja samo kupuje robu, onda su zalihe na minimum za 10 godina. Svjetske zalihe kukuruza na kraju sezone procijenjene su, isključujući Kinu, na 89mtm, (+1 milijun tona u odnosu na veljaču), na drugoj najnižoj razini u zadnjih 10 godina. U SAD-u, omjer zaliha/potrošnja je 4,8 posto, što je bikovski poticaj. Kod kukuruza je taj omjer na 9,7 posto, što je medvjeđi signal.

Osjetno smanjene argentinske žetve, soje na 33 milijuna tona, (-8 milijuna tona u odnosu na veljaču), a kukuruza na 40 milijuna tona (-7 milijuna tona u odnosu na veljaču). Ukratko, izvješće je bilo medvjeđe za kukuruz, pozitivno za soju i neutralno za pšenicu. Trenutne cijene pšenice i kukuruza na MATIF-u kreću se oko razine od 265 €/t, najniže u posljednjih godinu dana. Cijena uljane repice pala je ispod 500 €/t, prvi put od rujna 2021. Na CBOT-u, kukuruz je trenutno oko razine od 6,1 USD/but, pšenica oko 6,8 USD/but, dok je soja pala ispod 15 USD/bu. Ovo je četvrti tjedan zaredom kako je cijena pšenice na CBOT-u pada, au tom razdoblju pšenica pojeftinila 15 posto, a kukuruz 10 posto. Samo je cijena soje u tom razdoblju porasla za oko 2,5 posto.

Na tržištu i dalje prevladava optimizam oko izvoznog koridora iz Ukrajine. Kukuruz, iako trenutno manje konkurentan od stočne pšenice, za sada je stabilan zbog smanjene proizvodnje u Argentini i nagovještaja veće kineske potražnje. Zbog situacije u Argentini i soje, kompleks je pod pritiskom, posebno sojine sačme, jer je Argentina, između ostalog, najveći svjetski izvoznik sojine sačme.

Općenito, svi se slažu s manjom proizvodnjom robe u Argentini, a procjene ukupne proizvodnje se iz dana u dan smanjuju. Procjene su da će zbog suše Argentina izgubiti oko 50 milijuna tona proizvodnje poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od oko 14 milijardi dolara. Kako bi zajamčila opskrbu domaćeg tržišta, argentinska vlada je objavila da će isporuka kukuruza za izvoz biti odgođena za 180 dana u odnosu na prethodne obveze. Argentina je treći najveći svjetski izvoznik kukuruza. U Brazilu obrnuto. Očekuje se rekordna žetva soje i kukuruza, što će značiti i rekordan izvoz, preko 93 milijuna tona soja i preko 50 milijuna tona kukuruza, čime bi Brazil posao najveći svjetski izvoznik kukuruza.

Rekordna žetva pše