Europski sud dodijelio 10.000 eura odštete žrtvama homofobnog napada u Hrvatskoj

Odštetu od 10.000 eura dosudio je Europski sud za ljudska prava (ESLJP) hrvatskom podnositelju kojem je država potvrdila pravo na zabranu diskriminacije, ali i učinkovitu istragu zlostavljanja pretrpljenog zbog vanjskog opredjeljenja.

Podnositelj zahtjeva bio je žrtva verbalnih napada i prijetnji zbog svog vanjskog opredjeljenja, a jednom prilikom ga je i fizički napalo nekoliko muškaraca.

Pred Europskim sudom prigovorio je nedostatak odgovarajućeg postupnog odgovora domaćih tijela na akte homofobnog nasilja kojima je bio izložen, izvijestio je ured hrvatske predstavnice pred sudom u Strasbourgu.

ESLJP je utvrdio da je nakon verbalnog i fizičkog napada na podnositelja u svibnju 2014. policija odmah izašla na lice mjesta i zaključila da je bio izložen prijetnjama te da je ozlijeđen uslijed nasilnog napada nekoliko muškaraca koji su izgovarali homofobne uvrede.

Stoga je sud smatrao da su ta početna utvrđenja bila dovoljna kao pokazatelj nasilja zbog vanjskog opredjeljenja. Međutim, iako je policija nadležnom državnom odvjetništvu podnijela kaznenu prijavu zbog prijetnje, osumnjičenici nikada nisu procesuirani.

S druge strane, Prekršajni sud proglasio je jednog od osumnjičenika krivim za remećenje javnog reda i mira, br. osuda nije uključivala početak zločina iz mržnje.

Sud je primijetio da je u prekršajnom postupku nasilniku naloženo obavljanje rada za opće dobro koji je izvršen tek više od dvije godine nakon osude te da je bio obvezan ispričati se podnositelju. Iako je u vrijeme napada bio maloljetan, sud je takvu kaznu ocijenio nerazmjernom težini zlostavljanja.

Nedostaci tijekom policijskih istraga

Dodatno je utvrdio da su osuda u prekršajnom postupku i vrlo blaga kazna bili jedini rezultati napora domaćih tijela da identificiraju počinitelje više napadača na podnositelju zahtjeva u razdoblju od dvije godine.

Sud je ujedno primijetio brojne nedostatke tijekom policijskih istragauključujući propust uzimanja otisaka prstiju, razgovora sa susjedima i pribavljanja osobnih podataka svjedoka koji je želio ostati anoniman.

Uzimajući u obzir sve navedeno Europski sud je naveo način na koji je policija odgovorila na brojne prijave podnositelja stvari dojam nepotrebnosti za djela uznemiravanja i nasilnog zločina iz mržnje kojima je bio izložen, umjesto da predstavlja postupovne mehanizme koji pokazuju da se takva djela nikako ne mogu tolerirati.

Uz 10.000 eura na ime nematerijalne štete konačnom presudom podnositelju je ESLJP dosudio i 3000 eura na ime naknade i troškova.