MOGU LI I STARIJI IMATI ADHD? Čini se da poremećaj pažnje s hiperaktivnošću ne pogađa samo djecu

Autor: Zlatko Govedić Nedjelja, 16. travnja 2023. u 14:34

Poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje ili poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću (poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, ADHD) jest stanje za koje je karakterističan vrlo visok stupanj motoričke aktivnosti kao manifestacija vrlo visoke aktivnosti uma.

Uglavnom se smatra poremećajem, ali ne i bolešću.

Ljudi s ADHD-om imaju probleme s pažnjom, koncentracijom, impulzivnošću i hiperaktivnošću, no često su vrlo inteligentni i izrazito maštoviti.

Simptomi mogu biti teškoće u organiziranju i izvršavanju zadataka, održavanju fokusa na poslu ili školi, teškoće u sjedenju na mjestu, teškoće u slušanju drugih ljudi, teškoće u praćenju uputa ili zaboravljanju svakodnevnih stvari.

Neuklapanje u uobičajena pravila i propise društva koje ih okružuje čini ih na neki način nepodobnim, a time se bavi medicina kako bi “izliječila” hiperaktivnost.

Postoje tri podtipa ADHD-a:

nesmotreni tip (poteškoće s pažnjom),

hiperaktivni tip (poteškoće s hiperaktivnošću i impulzivnošću) te

kombinirani tip (poteškoće u oba područja).

Uz pravilno liječenje, mnogi ljudi s ADHD-om mogu naučiti upravljati simptomima i imati uspješan život u školi, poslu i društvenom životu. Tretman uključuje obrazovanje, psihološko savjetovanje, terapiju lijekovima, te promjene u stilu života.

Sve su životne dobi na meti

ADHD je neurobiološki poremećaj koji se obično javlja u djetinjstvu i može trajati u odraslu dob. No što je još važnije, nije karakterističan samo za djecu i mlade, već je prisutan i kod starije populacije.

Tako je Wall Street Journal prije tri godine izvijestio da je Timothyju Mitchellu, inženjeru američkog ministarstva obrane, dijagnosticirao ADHD u dobi od 60 godina.

Počeo je uzimati niske doze lijekova i stanje mu se poboljšalo za pola godine.

Međutim, liječnici ne vjeruju da je stvarna prevalencija tog stanja među starijim osobama porasla ili da se ono razvijalo tijekom godine.

Istraživanja pokazuju da mnogi ljudi imaju ADHD tijekom života, ali im se to stanje ne dijagnosticira dok ne odraste.

Mnogi su prije u životu pronašli načine za upravljanje ovim simptomima, ali su iznenada našli na nove prepreke.

Simptom ADHD-a, kao poremećaj hiperaktivnosti, polako se smanjuje s godinama, ali problemi pažnje i (de)koncentracije ne nestaju.

Postotak slučajeva ADHD-a zabilježen kod osoba starijih od 50 godina iznosi čak 30%.

Jedan od izazova dijagnoze je taj što se kod starijih osoba simptomi pojavljuju sličnim bolestima povezanim sa starenjem i često se pripisuju znakovima demencije, a kod žena se smatralo da je u predmenopauzi.

Najčešći tretman za ADHD su stimulansi. Ne, kod starijih ljudi oni su rizičniji, jer mogu ubrzati rad srca i krvni tlak, pa ih treba pažljivo pratiti.

Simptomi ADHD-a rastu i nestaju ovisno o stresnim situacijama.