Štednja u fokusu svjetskih tvrtki, hrvatske su na 'skliskom terenu'

Makroekonomski problemi s kojima se suočava svijet, nisu zaustavili brigu kompanija za jačanje njihove konkurentnosti, pokazuje najnovije istraživanje Boston Consulting Groupa. U anketi u kojoj je sudjelovalo 759 globalnih izvršnih direktora (200 iz Europe), 79% ih smatra da inflacija, rastuće kamate i potencijalna recesija neće narušiti izglede njihovih tvrtki, a držanje troškova pod kontrolom, odnosno njihovo rezanje pritom je glavna “alatka”.

To ostaje prioritet iu 2023., čak iu sektorima iz kojih su u posljednje vrijeme stizale vijesti o velikim otpuštanjima, a smanjenje troškova usmjerit će se za razvitak tvrtke i jačanje otpornosti. Umjesto samih otpuštanja u ovoj godini, izvršni direktori će se više usmjeriti na zadržavanje kvalitetnih talentiranih zaposlenika i poticanje inovacija.

Udjel otpuštanja kao rješenja za koje će se nešto više pojaviti u SAD-u (12%) nego u EU (7%). S druge strane, 58% lidera u Europi planira restrukturirati procese operativnih modela, u usporedbi s 51% u Sjevernoj Americi i Aziji.

Iako na općoj razini prevladava optimizam, nas u Europi sasvim sigurno ne ohrabruje dio ankete koji otkriva da je među pesimistima prema svojim rezultatima poslovanja u ovoj godini najviše lider upravo iz europskih kompanija – njihov je udjel čak 28%, dok u Americi pesimistična očekivanja ima 17 , a Aziji 21% direktora.

Zanimljivo je i da se daljnje pogoršanje uvjeta ove godine, koje sada ne mogu predvidjeti, više očekuje u Europi (56% ispitanika), a manje u Sjevernoj Americi i Aziji (49%), dok menadžeri u azijskim zemljama također pokazuju znatno veću sigurnost u srednjem roku dovoljnu za donošenje dugoročnih investicijskih odluka (njih 71% u usporedbi s npr. 57% u Europi).

Primjetna su iz ankete i određena odstupanja u Europi u odnosu na ostatak svijeta, pa tako primjerice nakon inflacije, koja je definitivno briga broj jedan za cijeli svijet, na drugom mjestu Stari kontinent ima energetsku krizu, s čime se, pak, ne suočavaju u SAD-u. i Kini, kao druge strane jedino Europljanima na prvom mjestu kad se govori o izazovima nije digitalno, tehnološko i područje AI, nego za Europu prioritetno značenje ima očuvanje klime i okoliša.

Talenti ili klima?
Pitanje ovih prioriteta u uvjetima svih očiglednih promjena geopolitičkih i ekonomskih odnosa, pa i podjela na nove blokove, među ostalim zabrinjava ekonomski analitičari. Na panel-diskusiji koja je na temu “Što hrvatske tvrtke mogu očekivati ​​u 2023. i kako se pripremiti za 2024.” organizirala Algebra, upravo je spor EU u pristupu i rješavanju problema istaknut kao slaba točka u aktualnim, ekonomski neizvjesnim prilikama s kojima se svijet trenutno suočava.

Za Joea Fittera, direktora MBA strateške financijske akademije i voditelja Kelley School of Business na Sveučilištu Indiana, ključno je shvatiti da je završio globalizam i da se svijet regionalizira.

“Godine jeftine i jednostavne proizvodnje dovele do toga da je velik dio industrije postao pretjerano ovisan o kineskom tržištu i radnoj snazi, stoga se postavlja pitanje što u slučaju tako slabo diverzificirane ekonomije dođe li do socijalnog nemira ili elementarne nepogode”, ističe Fitter, ukazujući na činjenicu da je Tajvan trenutno područje na kojem se proizvodi 60% poluvodiča.

Bilo da se radi o mogućim prirodnim nepogodama poput potresa ili ako se uzme u obzir napete odnose Tajvana i Kine, zapadni se svijet po njemu mora okrenuti sebi i tražiti rješenje kako izbjeći produbljivanje krize zbog nestašice komponenti o kojima ovisimo, poput mobitela. Za izgradnju tvornice potrebno je vrijeme, dvije do tri godine, no nema ga za čekanje.

Promjene i refleksije mogu se vidjeti i iz BCG-ove ankete. U SAD-u čelnici tvrtki ističu ulaganje u talente, dok u Aziji prioritet daju rastu i aktivnosti za pridobijanje kupaca za svoje proizvode, a za EU su glavna obilježja ulaganja u klimu i održivost, dok je konzervativnost prema inovacijama.

„Globalna iskustva i očekivanja vodećih ljudi velikih svjetskih kompanija koje smo anketirali prije izrade ovog izvješća ukazuju na dvije stvari, potrebu bolje kontrole, ali istovremeno i duboku svijest da kada tvrtka štede – njihov razvoj i rast mogu patiti. Pouke koje tvrtke u Hrvatskoj mogu izvesti iz ovog istraživanja je da trebaju odrediti na čemu namjeravaju temeljiti rast i pažljivo rezati troškove kako ne bi ugrozile taj dio poslovanja.

Treba prestati s ponavljanjem grešaka iz prošlosti. Naime, mnoge hrvatske tvrtke nemaju jasnu sliku na kojoj bi dijelovi poslovanja trebali temeljiti svoju budućnost. Zbog toga razvijaju široki spektar proizvoda i usluga. Kad do krize dođe, troškovi se smanjuju linearno, što je najjednostavnije, ali ugrožava opstanak zdravih dijelova tvrtke.

Tradicionalno je uvjerenje da diverzifikacija povećava otpornost jer kada dođe do krize neki će dio poduzeća sigurno preživjeti. To ima smisla kada ste veliki globalni igrač i proaktivno upravljate svojim portfeljem. Ne, hrvatske tvrtke su male u globalnim okvirima i svaka unutarnja rascjepkanost ih čini još manjim i ranjivijim.

Zato se mnoge naše tvrtke još uvijek nisu u cijelosti oporavile od takvog načina štednje, jer su naše stope rastale godine nakon 2008. zaostale za svjetskim i europskim tvrtkama”, ocijenio je izvršni direktor u Boston Consulting Group Tomislav Čorak. Po njegovim procjenama, rijetke su tvrtke u Hrvatskoj svjesne na čemu trebaju graditi konkurentnost izvan granica, no ulaganje u nova znanja i tehnologije, ključne su za uspjeh u budućnosti.

Poruka je to i Srđana Kovačevića, predsjednika Uprave Orqae, koji je upitan u što bi uložio novac da sada proda tvrtku nije uspio, osim što bi kao pravi Hrvat ulagao u nekretnine, kazao kako bi ulagao u novu generaciju tehnologije.

Uloga države
Najveća rasprava među ekonomskim analitičarima o ključnim izazovima za svijet bila je oko toga li dobro što je država toliko aktivna s potporama gospodarstvu. Andrej Grubišić također je žestoki protivnik takvog usmjerenja, jer, smatra, politika ima svoje