Plava laguna puna otpada: Nasipavanjem zagađena jedna od najljepših plaža

Rubrika “Poziv” Domagoja Mikića donosi još jednu priču o devastaciji prirode. Ovog puta ekipa rubrike napravila je priču o Plavoj laguni, donedavno netaknutoj plaži na Drveniku Velom.

Galerija +1

Plava laguna – tako je zbog čistog mora i netaknute prirode prozvana uvala Krknjaši na Drveniku Velom. Danas se ondje nalaze odbačeni betonski blokovi, plastične cijevi i razni drugi otpad. Otočane smeta što je zbog ležaljki i suncobrana obala proširena sa 150 tona šljunka.

“S tim se nasipanjem proširio put između suhozida i škrapa. Nažalost, dio tog šljunka je otišao u more. Zimi vjetar i bura to nose u more”, rekla je stanovnica Drvenika Lovorka Kostović.

Tako je puteljak od 30 centimetara postao luksuzna plaža. U uvali koja je dio Nature 2000, ekološke mreže zaštićenih područja Europske unije. Problema su svjesni iu Mjesnom odboru Drvenika Velog.

“Iz godine u godinu ponavlja se ista stvar, trebalo bi naći neko rješenje. To nije ništa drugo nego uništenje podmornice”, rekao je predsjednik Odbora Ivo Lučin.

Iako punjenje ili prihranjivanje mora nije zakonom zabranjeno, način na koji je to učinjeno u Plavoj laguni osporava udruga “Sunce”.

“Ono što se dogodilo je da nasipavanje na lokaciji provedeno bez ishođenih dozvola i bez provedenih procjena utjecaja na okoliš i eko mrežu. Iz tog razloga mi uopće ne možemo utvrditi kakav je utjecaj takav zahvat imao”, rekla je Hajdi Biuk iz udruge.

Ekipa Poziva pokušala je doći i do ugostitelja koji je proširio plažu. Na telefonske pozive nije bilo odgovora, a internetska stranica koja je prijavljena ne postoji.

U sve se uplela i politika

U priču se uplela i politika – Plava laguna bila je vruća tema sjednice Gradskog vijeća Grada Trogira.

“Komunalni redari su izašli na teren i reagirali su s s odlukom o vraćanju obale u prvobitno stanje, na što se do danas nije reagiralo niti provelo. Gradonačelnik govori da mu ništa nije sporno”, rekao je Mostov vijećnik Marin Rožić.

Gradonačelnik Ante Bilić (HDZ) pak tvrdi da je obavijestio sve nadležne službe: “Mi smo reagirali u nadležnosti Grada, prijavili i inspekciji i lučkoj kapetaniji.”

Kapetanija je krenula u inspekciju, ali je prije njih već stigao Državni inspektorat, zbog čega je lučka kapetanija nije vidjela svrsishodno da trebaju više postupati.

“Tada smo od njih dobili nalaz gdje se radilo o nasipanju puteljka. Kako prolazi vrijeme, tako to odlazi u more i vi tamo toga više nemate”, rekao je lučki kapetan Željko Kuštera.

Upravo to najviše brine ekološke Javne ustanove “More i Krš”. Strahuju da bi ispuna mogla ostaviti trag na posidoniju, inače strogo zaštićenu vrstu.

“Jedne su bitne za bioraznolikost, jedne su prirodno hranilište i mrjestilište riba, jedne su na određeni način tvornice kisika”, objasnio je Domagoj Lažeta.

Dok se svi slažu da problem postoji, zasad nema odgovora što se događa na jednoj od najljepših plaža Jadrana.

“Mi smo to prvi put prijavili da to nije u redu i mještani su reagirali zajedno s nama. Sve su javne institucije upoznate s time, od vrha do dna”, rekao je Lučin.

Kazne velike, ali ih nema mnogo

O ovoj je temi reporter Dnevnika Nove TV Domagoj Mikić razgovarao s načelnicom Sektora za zaštitu prirode i vodopravni nadzor Državnog inspektorata Sandrom Bućan.

“Imali smo informacije vezane uz ovo rješenje komunalnog redara koje je doneseno u rujnu 2021. godine i kojim je koncesionaru naloženo da se vrati u prvobitno stanje. sada ne izgleda dobro, ali je postupanje redara u tijeku“, rekla je.

„Mi ćemo svakako zatražiti dodatno očitovanje Grada Trogira, vidjet ćete što su oni dodatno poduzimali u vezi toga te nakon toga odlučiti hoćemo li se i na koji način uključiti“, dodala je.

Na pitanje Mikića što je tijekom izvida zaključila inspekcijaBućan odgovara: “Inspekcija za zaštitu okoliša je u srpnju prošle godine ustanovila da se radilo o dohrani šetnice, da je djelomično napravljena i dohrana plaže. Zapravo nije utvrđeno da se radilo o nasipavanju morske obale”

“Nije utvrđeno da je došlo do štete u okolišu. Trenutno stanje je novo i treba ponovo vidjeti je li došlo do nečega novog i trebamo li postupati“, ustvrdila je.

Na kraju razgovora ju je Mikić pitao koliko su kazne i je li itko kažnjen zbog ilegalnog nasipavanja.

“Imali smo takve slučajeve i njih smo predavali prekršajnom sudu. Propisana kazna je od 100 do 800 tisuća kuna za pravnu osobu i tri do 15 tisuća kuna za odgovornu osobu. Bilo je nešto malih kazni, ali vrlo su sporadične”, rekla je.

Cijeli razgovor sa Sandrom Bućan možete pogledati u videu ispod.

Svoju priču možete poslati i putem Facebook stranice ili putem web obrazac.