Najveći potencijal za automatizaciju i rast izvoza u tekstilnoj industriji

Prema Strategiji EU za tekstil i odjeću u sljedećih deset godina tvrtke će morati uložiti resurse u primjenu novih tehnologija s naglaskom na digitalizaciju, inovativni tekstil, rješavanje problema mikroplastike i recikliranje, dajući tako doprinos digitalnoj i zelenoj tranziciji. Istodobno, postoje dodatne prilike za rast kroz približavanje poslova u obližnje zemlje jer robne marke preispituju sigurnost svojih lanaca opskrbe.

S ciljem održive budućnosti ovih djelatnosti, nacionalne sektorske organizacije, poslodavci i sindikati iz Hrvatske, Bugarske, Rumunjske, Sjeverne Makedonije i Srbije u suradnji s europskim socijalnim partnerima danas su na međunarodnoj konferenciji u Bukureštu potpisaliBukureštansku deklaraciju za održivu budućnost industrije tekstila, odjeće, kože i obuće u jugoistočnoj Europi.

“Kako bi se povećala produktivnost i profitabilnost ovih granskih industrija, potrebna su sredstva iz fondova EU i na nacionalnoj razini jer će tranzicija na nove modele poslovanja predstavljati veliki financijski, ali i organizacijski izazov za tvrtke. Dok slijedimo našu Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030., treba voditi računa o tome da je hrvatska industrija raznovrsna, s različitim sektorima koji se suočavaju s različitim razvojnim izazovima. Za transformaciju je potrebno zajedničko djelovanje svih”, poručila jeJagoda Divićiz Sektora za industriju i održivi razvoj HGK, koji je uz HUP i Sindikat tekstila, obuće, kože i gume potpisnik deklaracije.

Izvor: HGK

Socijalni partneri se kroz deklaraciju obvezuju na suradnju s ciljem uspješne zelene i digitalne transformacije, uz socijalno pravednu tranziciju koja stvara dostojanstvena radna mjesta za sve. Istaknut je i rad s nadležnim tijelima, u smislu odgovarajuće nadgradnje industrijskih strategija, i obrazovnim institucijama kako bi se osigurala kvalificirana radna snaga za potrebe transformacije.

Brendovi i trgovci koji nabavljaju robu iz jugoistočne Europe odgovornim poslovanjem trebali bi pridonijeti transformaciji. Deklaracija također poziva na socijalni dijalog, kao i na odgovarajuća financijska sredstva na razini EU za transformaciju ovih djelatnosti.

Divić se u sklopu panela na konferenciji osvrnuo i na trenutno stanje digitalne transformacije u ovim industrijama.

“Odjevna i kožarsko-prerađivačka su radno intenzivne industrije i nemoguće je dio operacije zamijeniti strojevima, dok je u tekstilnoj većoj mogućnosti primjene automatizacije i novih tehnologija koje uvjetuju profitabilnost i veću stopu izvoza vlastitog proizvoda”, rekla je Divić, ističući da tekstilna industrija i njezini proizvodi imaju neosporivo veliku ulogu u građevinskoj, medicinskoj, prometnoj i avioindustriji.

To su visoko sofisticirani proizvodi i usluge koje se mogu konkurirati na globalnoj razini. Također, digitalizacija se najviše uvodi u proizvodne procese koji zahtijevaju iznimnu preciznost, kao što su kontrola i automatsko krojenje, što tvrtke kožarsko-prerađivačke industrije u Hrvatskoj ili već imaju, ili planiraju uvesti.

Izvor: HGK

Konferencija, koja se od 28. do 29. ožujka održava u Rumunjskoj, dio je istoimenog projekta “Osiguranje održive budućnosti industrije tekstila, odjeće, kože i obuće u jugoistočnoj Europi“. Cilj je oblikovati dugoročnu suradnju dionika s fokusom na strategije za industrijski razvoj i društveni napredak, jačanje udruga poslodavaca i sindikata, razvoj vještina i kapaciteta te poboljšati reprezentativnost društva