Cijena električne energije raste, ali Hrvatska slabo koristi vrijedan resurs koji ima: “Ne razumijem u čemu je problem”

Struja nikad skuplja, solarni paneli nikad jeftiniji, a Hrvatska među najsunčanijim zemljama Europe. Zašto smo onda na europskom dnu po proizvodnji solarne energije – istražio je reporter Dnevnika Nove TV Marko Biočina.

Galerija +3

Da hrvatsko sunce nije bezazleno uvjerio se i vlasnik jedne solarne elektrane u Istri. Uložio je milijun eura i opekao se. Duže od godinu dana čeka da se spoji na mrežu. Umjesto proizvedenih kilovata čiste energije, zbraja gubitke.

„On je već godinu dana mogao proizvoditi, on ima po današnjim cijenama dvjesto-tristo tisuća eura gubitaka na svoju investiciju”, rekao je Zlatko Bukovacprojektant elektrane Investitor.

Iz Hrvatske elektroprivrede priznaju kašnjenje, no kažu da je riječ o sporadičnom slučaju. Samo u siječnju i veljači na mreži su se spojili 1162 nove sunčane elektrane. Ne, interes ulagača je višestruko veći, donosi Marko Biočinareporter Dnevnika Nove TV.

“Lukrativno je prije svega zbog nenormalnog porasta cijene električne energije.Ti porasti koji su dva, tri, četiri i više puta itekako će biti potaknuti investitore”, poručuje Matija Vajdić iz Energetskog instituta Hrvoje Požar.

Ulaganja u solarne elektrane u Hrvatskoj se isplate za četiri do šest godina. Ako ih se uspije realizirati.

Zbog toga zemljopisne pozicije svaki panel u Hrvatskoj će proizvesti oko deset posto više energije nego u Mađarskoj. To znači da je svaka investicija u solarnu elektranu u Hrvatskoj deset posto profitabilnija. Ne, kako je moguće da onda u Mađarskoj ima deset puta više takvih elektrana nego u Hrvatskoj?

Moguće je, kažu ulagači, jer je za razvoj projekta potrebna vječnost. Samo ishođenje građevinske dozvole traje duže od četiri godine.

“U Bosni se to postiže, kakav je god Bosna bila, u dvije godine, za donošenje papira. Implementacija, odnosno spajanje na mrežu tamo je šest mjeseci. Ja ne razumijem u čemu je problem u Hrvatskoj“, kaže Bukovac.

Problem je u podzakonskim aktima.

“Mi imamo zakon, a nemamo uredbu. Uredba kasni 433 dana. Nemamo priključnu cijenu koju HER-a mora donijeti. To kasni već preko 180 dana”, poručio jeJulije Domacposebni savjetnik Predsjednika republike.

Kad kasni regulativa, stojeći projekti, pa se pokrivamo uvozom struje. Sa svakim uvezenim kilovatsatom iz Hrvatske ode dvadesetak lipa. U godini su stotine milijuna eura.

„Zemlja poput Hrvatske mora biti neto izvoznik energijeodnosno ne smije se dovesti u situaciju kao što je danas, da uvozi i do 35 posto električne energije”, zaključio je Domac.

Srećom, sunčevih zraka nam neće ponestati. Novca za uvoz energije bi moglo.