Bude li i sljedeća zima jednako blaga kao ova, nastavila li se stagnacija u europodručju, gospodarstvo u Hrvatskoj će u ovoj godini zabilježiti skromni oporavak i BDP će rasti za jedan posto. U 2024. možemo, ako je suditi prema tom osnovnom makroekonomskom scenariju koji je predstavio Hrvoje StojićHUP-ov makroekonomist na novom formatu makroekonomskih prognoza te institucije HUP Horizonti, rasti, očekuju rast BDP-a od skromnih dva posto.
Preduvjeti za takav ishod su, smatra Stojić, normalizacija lanaca nabave, nedostatna fiskalna podrška i snažno monetarno stezanje. Kamate bi, prema tom scenariju, i dalje rasle, ali bi padala nezaposlenost zbog nedostatka radne snage, a ni inflatorni pritisci se ne bi nastavljali jednakim intenzitetom.
– Inflacija bi ove godine mogla iznositi 6,5 posto, a dogodine bi se mogla smanjiti na 2,5 posto – prognozira Stojić brojke u tom scenariju i dodaje da bi nezaposlenost sa 6,8 posto u 2022. godini mogla pasti na 6,5 posto posto ove godine i 6,2 posto iduće godine. U takvom najvjerojatnijem scenariju i saldo proračuna će pasti s prošlogodišnjih jedan posto na 2,5 posto, a isti pad salde dogodit će se iu idućoj godini. Smanjio bi se i javni dug, s prošlogodišnjih 68 posto, ove godine na 66 posto, dok bi već dogodine mogao iznositi 64 posto.
– Šanse za ovaj scenarij su najizglednije, oko 40 posto – smatra Stojić.
Ali postoje i scenariji koji su manje optimistični. Jedan od njih je vjerojatniji, za njega su šanse samo ili čak 30 posto, a po njemu bi energetska kriza bila izraženija nego prije, nastavili bi se inflatorni udari, geopolitička nestabilnost, a došlo bi i do porasta populizma. Oporavak opskrbnih lanaca bio bi spor, monetarno stezanje pretjerano, a fiskalni impuls manji.
– Hrvatski BDP bi prema tom makroekonomskom scenariju u ovoj godini pao za 0,3 posto, au idućoj godini ostao bi na istoj, nultoj stopi. Inflacija bi se zaustavila na stopi od 5,5 posto u ovoj godini, a 2024. na 1,7 posto, a počela bi rasti i nezaposlenost. Javni dug bi rastao, a saldo proračuna padao – ističe Stojić.
Drugi pesimistički scenarij je manje vjerojatan, ali nije i nemoguć. Taj scenarij, koji uključuje izvjesnu bankarsku krizu, nastavak izražene geopolitičke nestabilnosti, dublju energetsku krizu, protekcionizam, jaču recesiju u eurozoni i zamrzavanje financijskih tržišta. U takvim bi geopolitičkim okvirima hrvatsko gospodarstvo zapalo u ozbiljnu recesiju.
– Izgledi za takav ishod su 10-postotni, jer bi njima BDP pao u ovoj godini za 4,1 posto, u idućoj za 4,2 posto, inflacija bi se nastavila po stopi od 5,5 posto u ovoj, ali bi se dogodile ispuhala na 1,2 posto, a rasla bi i nezaposlenost do 8,7 posto – ističe Stojić dodavši i logično, da bi saldo proračuna padao, a javni dug rastao.
Ali, Stojić ima spreman i optimističan scenarij koji također ima male, ali 20 postotne šanse, a dogodio bi se uz određene čimbenike poput poticajnog vanjskog okruženja, malo više prosječne inflacije, snažnije fiskalne ekspanzije, snažnijeg priljeva iz EU fondova i više investicija, te uz snažniji rast od turizma. Prema tom scenariju, Hrvatska bi imala i rast kreditnog rejtinga, iz B+ u A.
– U tom scenariju već ove godine BDP raste po stopi od tri posto, dogodine 3,5 posto, inflacija bi ove godine pala na 7,2 posto, a dogodine na 3,2 posto, a padala bi i nezaposlenost i javna potrošnja. saldo proračuna bi rastao – zaključio je Stojić.
Više o temiIzvor: Leadermedia.hr
