Suživot čovjeka i tehnologije: Što pokvari umjetna inteligencija, popravljat će hibridna

Nadobudno tvrtke pokreću projekte povezane s umjetnom inteligencijom, no čak 70 posto svih korporativnih AI projekata ima mali učinak, a polovica viših menadžera u tvrtkama teško je integrirati umjetnu inteligenciju u poslovne procese i sustave. Stvar bi, vjeruju neki, mogla spasiti hibridnu inteligenciju. Jedva da postoji, ali obećava da će život ljudi i tehnologije učiniti snošljivim

Pomirbu ljudi i algoritama mogla bi uspostaviti hibridna inteligencija optimiziranjem algoritamske i ljudske kreativnosti ili načinom na koji ljudi i umjetna inteligencija (AI) komuniciraju. Znanstvenici očekuju da će njezina primjena i snaga znatno promijeniti svijet kakav danas poznajemo, uključujući potencijal i njihove karijere. Primjerice, konzultantska grupa McKinsey u metodologiji QuantumBlack a agilni multidisciplinarni timovi već se koriste s kombiniranom snagom umjetne inteligencije i ljudske kreativnosti za istraživanje i analizu podataka. Zaključak bi bio da će onaj tko prvi uspostavi ravnotežu između umjetne inteligencije i ljudske kreativnosti biti u prednosti u odnosu na konkurente jer će hibridna inteligencija unaprijediti poslovne modele i inovacije. Zbog toga je hibridna inteligencija postala predmetom istraživanja svjetskih znanstvenih centara, a pridružile su im se i velike tvrtke.

Misaono vodstvo

Globalna konzultantska tvrtka specijalizirana za inovacije i inženjering Capgemini Engineering, koja posluje u sklopu istoimene grupe, pokrenula je s Massachusetts Institute of Technology (MIT) istraživački projekt za razvoj misaonog vodstva, imovine i usluga radi jačanja povjerenja u budućim tehnologijama te način na koji tehnologija može pomoći u rješavanju ključnih izazova inteligentnije industrije. Prigodom pokretanja suradnje između MIT-a i Capgemini Engineeringa William Rose, izvršni direktor tvrtke i član Izvršnog odbora Capgemini Groupa, izjavio je da je postizanje visoke razine povjerenja u sustavu temeljenom na umjetnoj inteligenciji ključan pokretač za realizaciju inteligentne industrije. Međutim, direktor Centra za hibridnu inteligenciju u Aarhusu u Danskoj Jacob Sherson izjavio je kako je hibridna inteligencija zasad samo ‘točka na obzoru’. Taj se Centar bavi interdisciplinarnim istraživanjem digitalnih sučelja koja olakšavaju suradnju između ljudi i algoritama.

– Hibridna inteligencija ne podrazumijeva samo preuzimanje postojećih radnih funkcija koje zatim nadograđuje umjetnom inteligencijom i čini ljude malo učinkovitijima, nego pokušava vidjeti kako možemo ponovno osmisliti način na koji ljudi i tehnologija koegzistiraju i što mogu učiniti zajedno. Filozofski gledano, pokušavamo spojiti najbolje od oba svijeta, ali još nismo uspjeli – izjavio je Sherson.

Razlozi dosadašnjeg neuspjeha

Prema njegovim tvrdnjama, hibridna inteligencija trebala bi obavljati ulogu u kojoj umjetna inteligencija nije uspjela. Naime, radi se o tome da je primjena umjetne inteligencije u tvrtkama uglavnom neuspješna. Hibridna inteligencija bi to trebala ispraviti. Ali takva pamet jedva da postoji, iako s industrijskog i korporativnog aspekta postoji entuzijazam i potreba da se hitno pokrenu projekti vezani uz to.

Naime, mnoge primjene ne uspijevaju u stvarnom svijetu. Iako AI svoj posao obavlja izvrsno u laboratoriju, u korporacijskim aplikacijama nije pokazao uspješnim koliko se od njega očekuje. Čak 70 posto svih korporativnih AI projekata ima mali učinak i polovici viših menadžera u tvrtkama teško je integrirati umjetnu inteligenciju u poslovne procese i sustave. To je problem koji Sherson s timom znanstvenika pokušava riješiti, ali navodi nekoliko razloga zašto ni umjetna ni hibridna inteligencija nisu uspjele postići puni potencijal.

Neki od tih razloga uključuju etički kodeks, koji se još razvija za podupiranje hibridnih sustava, i nedostatak zajedničkog jezika između korporacija i znanstvenika koji se bave podacima koji osmišljavaju primjenu umjetne inteligencije u korporacijskim sustavima.

– Neki od problema koje Centar za hibridnu inteligenciju pokušava riješiti jesu razumijevanje načina na koji ljudi razmišljaju, uloge intuicije, zdravog razuma i kreativnosti te što sve to znači za optimiziranje ljudske interakcije s tehnologijom. Njegovi znanstvenici istražuju teme koje pokrivaju ljudsko individualno i kolektivno ponašanje i optimizaciju strojeva te ljudima postavljaju specifične zadatke koje je računalo teško riješiti. Zatim uspoređuju ljudska i algoritamska rješenja te stvaraju sinergiju između ljudi i umjetne inteligencije optimiziranim igrama koje uključuju izravnu interakciju između jedne i druge strane – izjavio je Sherson, istaknuvši da su to prvi koraci na putu do pravih hibridnih inteligentnih sustava.

Najbolje za kupca

Već je mnogo rečeno o tome kako umjetna inteligencija utječe ili će tek utjecati na poslovanje i koja će radna mjesta zbog nestati, no još nema odgovora na pitanje kako će hibridna inteligencija utjecati najviše na zaposlenike u istraživanju i razvoju u kompanijama, stručnjacima sa specifičnim znanjima , ali i znanstvenike koji se razvijaju. Mnogi od njih već se brinu zbog toga kakav će potres u budućnosti izazvati optimizaciju i primjenu hibridne inteligencije i kako će utjecati na njihov posao i karijeru. No Sherson tvrdi da se, srednjoročno, ne treba plašiti jer su organizacijske promjene mnogo sporije i kompliciranije u stvarnome, korporacijskom okružju. Iako će na kraju poslovi temeljeni na znanju biti na neki način što će postojati pogođeni, samo će njihov manji dio biti zamijenjen u srednjoročnom razdoblju.

Ipak, organizacije diljem svijeta već poduzimaju korake prema budućoj omogućenoj umjetnoj inteligenciji i nekim oblikom hibridne inteligencije. Tvrtka Stitch Fix, specijalizirana za slanje prilagođenih paketa odjeće kupcima, jedan je od uspješnih primjera primjene hibridne inteligencije u komercijalne svrhe. U svakom paketu šalje se pet komada odjeće, a korisnici mogu odabrati ono što žele i vratiti ostalo. Ono što Stitch Fix radi vrlo je učinkovito kombiniranje modela temeljenog na podacima s ljudskim pristupom. Oslanjanje isključivo na pristup temeljen na podacima tvrtka je sugerirala da bi kupcima, primjerice, trebala slati samo crno donje rublje i crne majice jer se ta odjeća u prosjeku najčešće zadržava, no ona umjesto toga kombinira pristup temeljen na podacima s individualnim stilistima koji biraju stvari i postupno uče komunicirati s kupcima na osobnoj razini. Tim personaliziranim i specijaliziranim pristupom kupac dobiva najbolje. Unatoč tome što je put do stvaranja istinskih hibridnih inteligentnih sustava izazovan, Sherson vjeruje da postoji revolucionarni potencijal za hibridnu inteligenciju uspiju li znanstvenici stvoriti sustave izgrađene na snazi ​​ljudi i umjetne inteligencije te primjenjive u stvarnom svijetu.

Alati za veću produktivnost

Serijski poduzetnik Davor Runjesuosnivač startupa Airt Technologies, tvrdi danas zbog svega što se događa u svijetu novih tehnologija čekaju uzbudljiva vremena.

– Umjetna inteligencija razvija se puno brže nego što je tko od stručnjaka smatrao da je stvarno prije samo nekoliko godina. Stvari za koje se 2020. mislilo je da će biti dostignute tek za deset godina bile su gotove već 2022., ali i mnoge stvari za koje se nije vjerovalo da su moguće do 2030. također su bile gotove 2022. To se prije svega odnosi na velike jezične modele i općenito generativne modele. Danas sve više ljudi svakodnevno koristi ChatGPT za pisanje zadataka, e-poruka, programa… Dizajneri su dobili novi alat koji u nekoliko sekundi stvara ilustracije, fotografije, ali i dizajn mrežnih stranica, posjetnica i svega ostaloga. Nijedan od tih alata nije na razini da može potpuno zamijeniti ljude, ali može znatno povećati njihovu produktivnost. Tako programeri procjenjuju da su zbog Copilota, koji sam piše dijelove koda, čak i do pet puta produktivniji, a slično će biti i mnogim drugim zanimanjima – kaže Runje.

Nova organizacija društva

Naglašava da je osnovno pitanje kako će ta povećana produktivnost utjecati na ekonomiju, odnosno hoće li biti masovnih otpuštanja ili će ta produktivnost samo rezultirati većom stvorenom dodanom vrijednošću. Prema njegovim riječima, odgovor na to pitanje nije jednostavan, ali nije jednoznačan jer ovisi o zanimanju, kao iu vremenskom roku u