BDP u prvom kvartalu – prve potvrde doprinosa Schengena i eura gospodarstvu

Osobna potrošnja rasla je po stopi od 1,4% godišnje, neznatno brže od stope ostvarene u zadnjem kvartalu 2022. godine. Nakon rasta od 7,6% godišnje u zadnjem kvartalu 2022., rast državne potrošnje u prvom kvartalu 2023. bio je znatno sporiji (2,2%), dok je investicijska aktivnost zabilježila rast od 3,9% godišnje (9,6% u 4. kvartalu 2022. godine).

Rast izvoza usluga od 9,1% godišnje, čini se, potvrđuje vrlo dobar početak godine u turizmu. Znat ćemo točno koliko dobar krajem lipnja kada HNB objavi podatke o platnoj bilanci u prvom kvartalu. Iz današnje perspektive, ovo bi bili prvi makroekonomski podaci koje možemo povezati s ulaskom Hrvatske u schengenski prostor i europodručje. Izvoz robe rastao je 1,5% godišnje, dok je uvoz robe i usluga čak pao -0,8% godišnje. Kako su ovo realni pokazatelji (gdje je utjecaj cijena isključen) dalo bi se također zaključiti da pad uvoza povećava sporiji rast u nadolazećim kvartalima, pogotovo kada znamo da je Njemačka u službenoj recesiji. Tu će globalna ekonomska kretanja igrati vrlo važnu ulogu, koju ćemo nastaviti budno pratiti.

Naime, danas je objavljena i industrijska proizvodnja, koja je u travnju zabilježila pad od -3,5% godišnje (nakon pada od -0,8% godišnje u ožujku). Hrvatski se industrijski sektor tako u potpunosti uklapa u sivilo industrijske proizvodnje na globalnoj razini, o čemu često govorimo u tjednim pregledima globalne ekonomije na HGK Pulsu.

Današnja je objava potvrdila ispravnost recentnih revizija rasta BDP-a prema 2% u Hrvatskoj koje pratimo u rubrici HGK Konsenzus. Poteškoće u industrijskom sektoru na globaln