• Hrvatska već više od 20 godina sudjeluje u GEM istraživanju pa je moguće uočiti trendove i obrasce poduzetničke aktivnosti
  • Poduzetnička okolina u Hrvatskoj na poduzetničku aktivnost još uvijek djeluje više ograničavajuće nego stimulirajuće
  • I dalje zabrinjava velik broj onih koji su ušli u poduzetništvo zbog nužde

– U odnosu na 2002. i 2012. vidi se pomak u poduzetništvu u Hrvatskoj, popravili smo se u više kategorija, ali smatram da je to daleko presporo. Čudim se da mladi prihvaćaju tu sporost, jer ju ja ne prihvaćam. Nijedan mladi nema puno više vremena ispred sebe da pokaže da neprihvaćanjem trenutnog stanja želi bolje za ovu zemlju – istaknuo je prof. dr. Slavica Singerprofesorica emerita na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, predstavljajući rezultate najnovijeg GEM istraživanja o percepciji stanja poduzetništva u Hrvatskoj.

Istraživanje za 2022. godinu pokazalo je da u Hrvatskoj postoji visoka razina percepcije o prilikama za poduzetnički pothvat (od 2020. do 2022. sa 47,2 posto na 60 posto), što je iznad prosjeka EU. Da je poduzetnik biti dobar izbor karijere smatra se 63 mjesto ispitanik, što je u skladu s činjenicom da je Hrvatska u vrhu zemalja EU po izraženim namjerama pokretanja poslovnog pothvata.

Također, broj novonastalih poduzetničkih pothvata dosegao je razinu prosjeka Europske unije (u dvadeset godina se povećalo četiri puta), br. društveni status poduzetnika i dalje je na niskoj razini, a zabrinjava i dalje nizak motivacijski indeks – odnos između onih koji su uočili priliku i ušli u poduzetništvo naspram onih koji su ušli u poduzetništvo zbog nužde. Isto tako, mali broj novoosnovanih poduzeća (koja isplaćuju plaće) uspije prerasti u ‘odrasla’, odnosno preživjeti duže od tri i pol godine poslovanja, što znači da imamo vrlo tanku osnovicu generiranja nove vrijednosti.

Istraživanje je potvrdilo i da poduzetnička okolina u Hrvatskoj još uvijek djeluje na poduzetničku aktivnost više ograničavajuće nego stimulirajuće. Singer, voditeljica istraživanja, problem vidi u obrazovanju, vladinim politikama, niskoj razini transfera istraživanja u poslovnom sektoru, kulturnim i društvenim normama i vrijednostima te barijerama s ulaskom na tržište. Na pitanje zašto smo tu gdje jesmo, Singer kaže da zbog premale gustoće ‘odraslih’ poslovnih pothvata imamo nekvalitetnu poduzetničku strukturu. Odgovorima smatra pojedince, ali i institucije.

Razlozi za optimizam

Ne, Singer je na današnjem predstavljanju istraživanja u Novinarskom domu u Zagrebu istaknuo neke pozitivne pomake. Na primjer, odnos i žena u početničkim i odraslim poduzetničkim pohvatima se uravnotežio u proteklih 20 godina. Također, Hrvatska je prema percepciji inovativnosti iznad prosjeka EU. Singer smatra da sve male zemlje u Europi, pa tako i Hrvatska, imaju malo domaćeg tržišta i zato nemaju izbora nego biti izvozno orijentirani.

Zanimljivo, prema rezultatima GEM istraživanja, najmanji intenzitet poduzetničkih aktivnosti u posljednjih nekoliko godina uočen je u hrvatskim regijama s većom stopom rizika od siromaštva – u Lici, Banovini, Slavoniji, Baranji te na sjeveru Hrvatske. No u 2022. godini uočila je jedna razlika – u Lici i Banovini intenzitet poduzetničkih aktivnosti bio je po prvi put na razini Grada Zagreba.

Singer je navela pozitivan primjer Tehničke škole u Šisku koja je pokrenula smjerove robotike i razvoja videoigra te brojne projekte u području obrazovanja mladih za zanimanja budućnosti.

– Početni resursi ne određuju našu sudbinu. Ako imate viziju, angažman, predanost i znanje, sve se može, a oni su pravi primjer za sve nas – rekao je Singer.

Koraci za dalje

Predstavljanje rezultata GEM istraživanja prisustvovali su Hrvoje Bujanović, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, koji je naglasio da je poduzetništvo ‘kičma gospodarstva’, ali i temelj društvenog razvoja. Ključni izazov nije samo financiranje jer izvori postoje, primjerice, EU fondovi, već nedostatak radne snage, odnosno stručnjaka. Bujanović ističe da treba rasti i raditi u domeni konkurentnosti i inovativnosti te na razvoju vještina, pogotovo u STEM području.

Tamara Perkodirektorica Hrvatske udruge banaka, istaknula je da su hrvatski inovatori u rangu s europskim po broju patenata, ali po iskoristivosti tih patenata i ‘transferu’ u realni sektor smo pri dnu. HUB ih je, naveo je Perko, potaknuo da rade na pre-seed capital fondu, odnosno financiranju onih vezanih uz obrazovne ustanove, jer većina perspektivnih projekata u toj fazi “zapne” i treba im početni kapital za izradu prototipova. Osvrnula se i na mogući ulazak Hrvatske u Organizaciju za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD).

– Okvir OECD-a, kluba najrazvijenijih zemalja svijeta, zahtijeva od vlasti daljnje poboljšanje regulative, reforme, razvoj tržišta kapitala i bolje upravljanje državnim poduzećima. Kad se sve zbroji, u naprednim godinama imamo priliku dodatno poboljšati konkurentsku poziciju domaćih tvrtki i time otvoriti novi prostor za ulaganja i zapošljavanje. Ulazimo u klub najboljih i najjačih, ali to ne znači da možemo odahnuti, već da izazovi tek dolaze – rekao je Perko.

Među razlozima izlaska iz poduzetničke aktivnosti, porezna opterećenja u GEM istraživanju se dvostruko češće ističu u Hrvatskoj nego u EU. Irena Weberglavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca, ponovila je ono što HUP za poduzetništvo već duže vrijeme zagovara, a to su potrebe za poreznom, zdravstvenom i obrazovnom reformom, kako bi se kreirao pravedan porezni sustav u Hrvatskoj. Napomenula je da se obrazovni sustav treba uskladiti s potrebama tržišta rada, a objasnila je i kako nepoticajno okruženje ‘rentijerskog mentaliteta’ negativno utječe na poduzetničku situaciju u Hrvatskoj, što pokazuje i GEM istraživanje.

– Masovni turizam niske dodatne vrijednosti omogućuje da ljudi imaju osiguran dohodak, koji se ne obrazuju i ne sudjeluju na tržištu rada. To stvara problem na razini cijele države gdje imamo nedostatak radne snage – rekao je Weber.

Osvrnuvši se na nizak društveni status poduzetnika u Hrvatskoj, Hrvoje Balen, osnivač i suvlasnik Algebre, objasnio je da se o poduzetnicima često neutemeljeno u medijima stvaraju negativne konotacije, koje društvo pamti godinama. Napomenulo je da nije svaki poduzetnički pothvat jednak tome da postoje regionalne razlike u poduzetničkom ‘mindsetu’ u Hrvatskoj jer se drugačije favoriziraju i penaliziraju regije, primjerice, iznajmljivanje apartmana na obali manje oporezuje nego neki poduzetnički pothvat.

Jaka osnova za kreiranje politike

Global Entrepreneurship Monitor je, naime, najveće svjetsko istraživanje poduzetništva pokrenuto 1999. godine, od deset najrazvijenijih zemalja, koje su željele utvrditi o čemu ovisi poduzetnička aktivnost u zemlji, zašto postoje razlike među zemljama i što vlade mogu učiniti u izgradnji poduzetničke okoline koja djeluje stimulirajuće, a ne ograničavajuće, na poduzetničku aktivnost pojedinca. U 2022. godini u istraživanju je sudjelovala 51 zemlja, u Europi 22, au Europskoj uniji 18 zemalja.

Hrvatski istraživački tim Istraživački tim kao i proteklih godina čini grupu istraživača sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prof. dr. Slavica Singer, voditeljica tima i članovi tima prof. dr. sc. Nataša Šarlija, prof. dr. sc. Sanja Pfeifer i prof. dr. sc. Sunčica Oberman Peterka.

– Nakon 21 godine sudjelovanja u najvećem svjetskom istraživanju o poduzetništvu, Hrvatska ima snažnu informacijsku osnovu za oblikovanje politike, programa i različitih intervencija u svim komponentama poduzetničke okoline. To uključuje vladine politike i programe prema poduzetništvu, koji mogu biti oblikovani na činjenicama a ne pretpostavkama, promjene u obrazovnom sektoru za osnaživanje mladih za poduzetničko razmišljanje i poduzetničke kompetencije, ne samo u užem smislu pokretanja poslovnog pothvata, nego proaktivnog, inovativnog i odgovornog djelovanja u okviru doprinosa ostvarivanju UN ciljeva održivog razvoja. Više ne možemo reći nismo znali, jer sada nakon 21 godinu poznati su trendovi, obrasci poduzetničkog djelovanja i razlozi za sporo otklanjanje prepreka. Međunarodna vidljivost Hrvatske kroz GEM istraživanje važna je dodatna vrijednost, posebno sada kada se otvaraju procesi priključivanja OECD-u, jer OECD koristi brojne GEM indikatore kao metriku u analizi poduzetničkog kapaciteta zemlje – zaključio je Singer.

Nove stare preporuke GEM istraživanja:

  1. Pojednostavljenje regulatornog okvira – prioritet
  2. Suradnja i simultanost u oblikovanju politike
  3. Jačanje inovacijskog kapaciteta gospodarstva (suradnja poslovnog i istraživačkog sektora), vaučeri za inovacije i industrijski dizajn
  4. Raznovrsnije i sofisticiranije usluge za pokretanje i razvoj poslovnog pothvata
  5. Osposobiti formalno obrazovanje (od primarne do tercijarne razine) za izgradnju poduzetni

Više o temiIzvor: Leadermedia.hr