Agrosolari: Idealni za voćnjake, vinograde ili polja za ispašu, štite i od tuče i suše, ali interes je slab

Prema izvješću Europske agencije za okoliš (EEA), Hrvatska je među tri europske zemlje s najvećim kumulativnim udjelom štete od ekstremnih vremenskih i klimatskih prilika u odnosu na bruto nacionalni proizvod (BNP). Suše u ljetnim mjesecima najveći su pojedinačni uzrok štete u hrvatskoj poljoprivredi, a od 2013. do 2016. godine proizvele su gubitke od ukupno 400 milijuna eura, a procjenjuje se da će se zbog klimatskih poremećaja prinosi poljoprivrednih usjeva u Hrvatskoj smanjiti za tri do osam posto do 2050. godine.

Već sad su, pod utjecajem promijenjenih vremenskih uvjeta, vidljive promjene fenoloških faza voćarskih i povrtlarskih kultura. Vegetacija počinje ranije i traje kraće, što u konačnici rezultira smanjenjem ukupnih prinosa. Nedostatak vlage u tlu i povišene temperature zraka bit će dva ključna problema u borbi poljoprivrede protiv klimatskih promjena te je izgleda da će poljoprivreda i slatkovodni uzgoj ribe u novonastalim uvjetima pretrpjeti najveću štetu.

Postavlja ih struka

Ublažiti posljedice ekstremnih vremenskih uvjeta, pa tako i potencijalne štete u poljoprivredi, mogu agrosunčane (agrosolarne) elektrane. Najjednostavnije rečeno, to su solarni paneli postavljeni na poljoprivredno zemljište, no riječ je o tehnologiji koja se primjenjuje isključivo u suradnji s agronomskom strukom i prema njezinim preporukama. Agrosunčane elektrane mogu sniziti temperaturu u klimatskom nasadu, spriječiti isparavanje vode i isušivanje tla, što u kontekstu klimatskih promjena dovodi i do uštede vode te smanjuje potrebu za navodnjavanjem. Osim u uvjetima suše, agrosunčane elektrane mogu ublažiti ili smanjiti i štetu od tuče i mraza. Dosadašnja istraživanja pokazuju kako se njihovim postavljanjem poljoprivredne kulture štite, neometano rastu i daju stabilne prinose, dok je tu proizvodnja električne energije sekundarna djelatnost kojom se ostvaruju dodatni prihodi.

Hrvatska je tek počela razvijati agrosolarne elektrane, što i ne čudi jer dosad nije postojala ni zakonska regulativa koja bi to područje nije samo uredila, nego i omogućila, no nedavno su donesene izmjene i dopune Zakona o prostornom uređenju koji prvi put definiraju agrosunčane elektrane i potencijalni prostor njihova postavljanja. Tvrtka Neoen, međunarodni neovisni proizvođač zelene energije, namjerava izgraditi prvi agrosolarni projekt u našoj zemlji, a pionirski pothvat planiran je u industrijskoj zoni u Dragaliću u Slavonsko-brodskoj županiji, a agrosolare na svom zemljištu izgradio je i poduzetnik Dubravko Posavec u Varaždinskoj županiji ispod čijih elektrana pasu npr. ovce.

Zakon tako kaže da se agrosolari mogu postavljati na poljoprivrednim površinama određenima prostornim planom, a na kojima se uspostavom poljoprivrednih trajnih nasada upisanih u evidenciju korištenja poljoprivrednog zemljišta (ARKOD) postižu ciljevi razvoja poljoprivredne djelatnosti. Osim na trajnim nasadima zakon je omogućio postavljanje agrosunčanih elektrana uz postojeći prostor obuhvaća farme, staklenika ili plastenika, uz zadržavanje namjene poljoprivrednog zemljišta. Ukratko, agrosunčane elektrane prvenstveno služe za održavanje razine postojeće poljoprivredne djelatnosti, a tek sekundarna funkcija im je proizvodnja električne energije.

Agrotehnička mjera

Hrvatski poljoprivrednici, mogu se čuti u OIEH Udruženju, koji svakodnevno trpe štetu od klimatskih promjena pokazuju velik interes za postavljanje agrosunčanih elektrana, a velik je i interes investitora.

– Vidljivo je to prema upitima koji svakodnevno stižu u OIEH – odgovaraju iz OIEH-a u kojem upozoravaju da se taj pojam ponekad neispravno koristi.

Uviđaju da iz pojedinih javno dostupnih zahtjeva upućenih Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja smatraju da bi takva tumačenja mogla dovesti do štete i usporavanja razvoja agrosolarnih elektrana, odnosno do zlouporabe tog pojma u slučajevima kada se radi o običnim solarnim elektranama koje su u zahtjevima deklarirane kao agrosolarne elektrane.

– Članovi OIEH-a smatraju da u svim zakonskim odredbama naglasak treba staviti na poljoprivrednu proizvodnju, kojoj agrosolarne elektrane kao agrotehnička mjera mogu pomoći i unaprijediti proizvodnju pojedinih poljoprivrednih kultura – kažu iz OIEH-a Udruge na čelu s Maja Pokrovac.

Oni donose dodatnu zaradu

– Agrosunčane elektrane se u poljoprivredi mnogih zemalja koriste kao agrotehnička mjera te osim zaštite biljaka, vlasniku poljoprivrednog imanja omogućuju i proizvodnju energije što mu donosi dodatni prihod. U Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i Austriji postoji politička potpora za projekte agrosunčanih elektrana koji su uključeni u strateške dokumente i definirani regulativnim okvirima. U Italiji se mogu financirati i iz Nacionalnog plana za otpornost i oporavak, a definirani su i zakonom vezanim uz energetiku, ali i okvirima očuvanja i razvoja poljoprivredne proizvodnje. Iako su agrosunčane elektrane u Hrvatskoj definirane kao agrotehnička mjera, nedostaju podzakonski akti koji bi detaljnije odredili tehničke aspekte ili njihova ograničenja.