Obavještajci bi mogli dobiti nekontrolirani pristup povjerljivim podacima? Stručnjak pojašnjava što bi mogao biti najveći problem kod kibernetičkih napada

stiže novi zakon

Obavještajci bi mogli dobiti nekontrolirani pristup povjerljivim podacima? Stručnjak pojašnjava što bi mogao biti najveći problem kod kibernetičkih napada

Piše DNEVNIK.hr,
20. kolovoza. 2023. @ 22:01

Broj hakerskih napada i sličnih kibernetičkih prijetnji u Hrvatskoj raste, a u obrani od njih trebao bi pomoći novi Zakon o kibernetičkoj sigurnosti. Dok dio stručnjaka pozdravlja njegovo donošenje, neki su zabrinuti jer će dodatno ojačati ovlasti Sigurnosno-obavještajne agencije.

Hakerski napadi, ucjenjivački softver, računalni virusi – opasnosti koje vrebaju iz digitalnog svijeta sve su brojnije, a propusti u očuvanju kibernetičke sigurnosti potencijalno su katastrofalni.

“Kad onesposobimo sustave, ugasimo struju, napravimo da bolnice ne mogu raditi i slično. To je nešto što u konačnici utječe na građane”, objasnio je Alen Delić iz Hrvatske udruga menadžera sigurnosti.

Da se to ne dogodi trebao bi pomoći novi Zakon o kibernetičkoj sigurnosti. Temeljen na europskoj regulativi poboljšat će mjere zaštite od računalnog kriminala i terorizma, a kao ključno tijelo u tom sustavu postaviti Sigurnosno-obavještajnu agenciju, u čemu neki vide problem.

Kritičari prijedloga novog Zakona strahuju da bi njime obavještajna zajednica mogla dobiti nekontrolirani pristup povjerljivim podacima čak i privatnih kompanija. U SOA-i takve tvrdnje, pak, decidirano odbijaju.

“U predloženom Nacrtu Zakona, sustav SK@UT, kao nacionalni kibernetički kišobran, obvezan je samo za središnja državna tijela te je već u Odluci Vlade RH iz 2021. godine omogućeno dobrovoljno uključenje društveno važnih gospodarskih subjekata. Danas Centar za kibernetičku sigurnost SOA-e štiti, a ne nadzire, niz privatnih tvrtki značajnih za Republiku Hrvatsku, koje su se dobrovoljno uključile u sustav SK@UT”, stoji u odgovoru SOA-e na upit reportera Dnevnika Nove TV Marka Biočine.

Interes za SOA-in kibernetički kišobran ne čudi. Lani je u Hrvatskoj je zabilježeno 19 kibernetičkih napada iza kojih su stajale strane države. U prvih pola ove godine već ih je 15, a najveći izazov obrane zapravo neće biti u regulativi.

“Ono što je možda najveći problem i bit će problem idućih nekoliko godina je kadar, nedostatak ljudi koji se bave informacijskom i kibernetičkom sigurnosti”, istaknuo je Delić.

U Irskoj je 2021. zbog malicioznog softvera paraliziran cijeli zdravstveni sustav. Da bi izbjegla takve incidente, Hrvatska će morati povećati ulaganja u kibernetičku sigurnost.