Samo 9 posto Hrvat kupuje 'lažnjake', drugi smo najbolji iza Finske

Većina Europljana, njih 80%, smatra da iza krivotvorenih proizvoda stoje zločinačke organizacije, kao i da kupnja krivotvorina uništava poduzeća i radna mjesta. Ne, unatoč lošoj percepciji činjenice da takvu kupnju 83% poistovjećuje s neetičnim ponašanjem, treći je Europljanin ipak prihvatljivo kupiti lažnu robu. A kupit će se kada je cijena originala previsoka. Kod mladih je situacija još gora te ih čak pola smatra da je prihvatljivo kupiti “lažnjak”. Pokazuje to najnovija studija o percepciji intelektualnog vlasništva među građanima koju je objavila Uredba Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO).

Odmah uz Fince

Također, studija pokazuje da je 13% “odraslih” Europljana namjerno kupilo krivotvorine u posljednjih godinu dana te čak 26% u dobi između 15 i 24 godine. Popularnost krivotvorina, doduše, u velikoj mjeri varira o godinama. Logično, popularnije su među mlađim generacijama. Tako će samo 6% stanovnika EU-a starih između 55 i 64 godine kupiti krivotvorinu te manje od 5% onih u dobi od 65 ili starijih.

Popularnost krivotvorina jako varira među zemljama, pokazuje studija EUIPO-a. U Bugarskoj je čak 24% potrošača namjerno kupilo krivotvorinu, au Finskoj njih 8%.

Zanimljivo, Hrvati su drugi najbolji iza Finske jer je njih tek 9% izjavilo da je kupilo krivotvorinu u posljednjih godinu dana. Od prosjeka EU-a odskaču još Španjolska gdje je udio onih koji su namjerno kupili “lažnjak” 20%. Slijede Irska i Luksemburg s 19% pa Rumunjska s 18%. Najčešći razlog zbog kojeg Hrvati, ali i ostali Europljani, neće kupiti krivotvorinu je strah za sigurnost i zdravlje.

A krivotvorine bi najveći broj građana (43%) prestao kupovati, pokazuje studija, kada bi originalni proizvodi bili jeftiniji.

Zanimljive su i velike razlike unutar EU-a te vrlo visoki postoci, u nekim zemljama, po pitanju prepoznavanja originalnih proizvoda. Tako, primjerice, u Rumunjskoj 72% potrošača nije sigurno je li ono što ste kupili original. U Hrvatskoj original ne zna prepoznati 46% potrošača dok je europskih prosjek 39%.

Stavovi i djelovanje Europljana prema krivotvorinama preslikavaju se i na upotrebu piratskog sadržaja. Tako 80% ispitanih objavljuje da radije upotrebljava zakonite izvore za pristup internetskom sadržaju, ali ako je dostupna opcija cjenovno pristupačna. Istovremeno, 65% piratstva smatra se prihvatljivim ako sadržaj nije dostupan u okviru njihove predploče. Tako je njih 14%, u posljednjih godinu dana, namjerno pristupilo sadržaju iz nezakonitih izvora, a manje od polovice Europljana (43%) platilo pristup, preuzimanje ili internetski prijenos (streaming) sadržaja zaštićenog autorskim pravima iz zakonitog izvora.

Ogromna šteta

U ovoj kategoriji Hrvati stoje malo lošije od europskog prosjeka pa se za piratstvo odlučilo 16% građana. Kao i kod krivotvorina, popriličan broj građana, njih čak 41%, nije sigurno li izvor kojem su pristupili zakonit ili nije.

Christian Archambeau, izvršni direktor EUIPO-a, komentirajući rezultate ovogodišnjeg istraživanja u kojem je sudjelovalo više od 25 tisuća građana, ističe da razumijevanje njihove percepcije pomaže u kreiranju EUIPO-vih aktivnosti podizanja vijesti i informiranja.

Svi ti podaci govore da je prednacionalnim i europskim institucijama ogroman posao jer krivotvorine i piratstvo uzrokuju ogromnu štetu koja godišnje iznosi 83 milijarde eura te uzrokuje gubitak čak 670 tisuća radnih mjesta. Također, države ostaju bez 15 milijardi eura poreza, rekao je prošle godine za Poslovni dnevnik Julio Laport