Foto: Tom Dubravec / CROPIX
Autor: Iva Međugorac
Žestoka packa iz američkog veleposlanstva stigla je na adresu predsjednika HDZ-a BIH Dragana Čovića pošto se ovih dana oglasio njihov veleposlanik u susjednoj Bosni i Hercegovini Michael Murphy, koji je optužio Čovića da opstruira realizaciju projekta Južne interkonekcije, koja bi trebala plinski povezati Hrvatsku i BiH, kako bi se eliminirala ovisnost zemlje o ruskom plinu. To je zbog tog projekta Premijer Andrej Plenković nedavno je posjetio Mostara to je ujedno i projekt zbog kojeg Plenkovićeva vlada uživa potporu Amerikanaca, pa je posve razumljivo da je Plenković ogorčen na svom BIH kolegu, koji je još uvijek daleko bliskiji s predsjednikom Zoranom Milanovićem, nego li s njime.
Ruski trio – Čović, Dodik i Milanović
Pita li se zagrebačke HDZ-ovce Čović, Milanović i Dodik predstavljaju ruski trojac na ovim prostorima, a Plenković je taj koji se tome pod utjecajem Bruxellesa i Amerike mora i želi suprotstaviti. Južnu interkonekciju doista snažno podupire hrvatska, odnosno Plenkovićeva Vladaa spoj plinskih mreža dvije države preko Zagvozda s odvojcima prema Mostaru i Travniku Bosni i Hercegovini omogućio bi pristup LNG terminalu na Krku i kupnju ukapljenog, umjesto ruskog plina. Treba spomenuti i to kako su upravo najveći svjetski izvoznik ukapljenog plina pa je jasno kako je njihov interes u ovoj priči golem.
U svom je blogu Murphy prozvao Čovića navodeći kako on opstrukcijama priječi taj projekt kojeg vitalnim smatraju i Europska unija i Sjedinjene Države, a iz tih premijer njegovih riječi nije teško zaključiti na čijoj je strani Plenković. Ono što Murphy problematizira jest to što Blokada proizlazi iz stalnih zahtjeva i Čovića i HDZ-a BiH da Južnom interkonekcijom ne upravlja BG Gas, čije je sjedište u Sarajevu. već neka druga tvrtka, pri čemu američki veleposlanik u pozadini vidi nakanu da se energetskim sektorom upravlja po etničkim osnovama, što nitko u BiH niti ne krije. Dok dio bošnjačkih političara kritizira ovaj projekt tvrdeći kako će Sarajevo energetski ovisiti o Hrvatskoj, Čoviću bliski kadrovi pitaju se što će Hrvati u BiH ostati i hoće li oni energetski ovisiti o Sarajevu.
Amerikanci nemaju sluha za Čovića
Za ništa od toga Amerikanci po svemu sudeći nemaju, i neće imati sluha. “Umjesto da se krene dalje s BH Gasom, jedinom tvrtkom koja ima kapacitet i koja je spremna preuzeti ovaj projekt kao izvođač, HDZ BiH sada inzistira na uspostavi drugog operatera za transport plina pod etničkom kontrolom Hrvata. Zato što nema uporišta u zakonu i nelogično je tehničkog is ekonomskog stajališta”, poruka je američkog veleposlanika koji je nedavno rekao kako je za vladu njegove zemlje Južna interkonekcija iznimno važna. važan projekt koji treba što prije realizirati.
Prema njegovim riječima, formiranje još jednog operatera za transport plina povećalo bi troškove za potrošače, a uz to bi se podijelilo tržište plina u BiH i narušilo funkcionalnost vlasti u Federaciji BiH, ali i stvorilo prostor za jaču, zloćudnog utjecaja Rusije i drastično komplicirati pregovore oko izgradnje interkonekcije s financijskim institucijama, kao što je Hrvatska, što bi projekt učinio gotovo nemogućim.
“Izbor je jasan. Učiniti što je ispravno za građane Federacije i BiH ili staviti osobne interese ispred interesa građana. Koji će put izabrati Dragan Čović? Ukoliko ne bude brže reakcije, to će biti jasan signal Bosne i Hercegovine i međunarodne zajednice koji su upravo prioriteti Dragana Čovića.“, upozorio je veleposlanik SAD u BiH, a to upozorenje dobro se čulo iu Plenkovićevim redovima u kojima već dugo progovaraju o poljuljanim odnosima između hrvatskog premijera i Čović, koji se oglasio na Plenkovićevu upozorenja i poruke da se distancira od Dodika i njegovih proruskih stavova, kao i pozive da HDZ BiH zauzme čvrst i jasan stav o ratu u Ukrajini.
Čović i Plenković već dugo u poljuljanim odnosima
Takvo što od Čovića nikada nećete čuti, njegove su veze s Rusima predubokesvjedoče to naši sugovornici iz BIH te kažu da je Plenković toga već dugo svjestan i da to i jest razlog radi kojeg traži metode kojima bi na čelu HDZ-a BiH doveo pomirljivog mostarskog gradonačelnika Marija Kordića. Inače je Kordić urolog i docent na mostarskom Medicinskom fakultetu koji je do gradonačelničke pozicije Mostara u političkim vodama bio prilično neprepoznatljiv. Kordić je rođen u Njemačkoj, a medicinu je diplomirao u Zagrebu te je od 2003. godine radio u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici u Mostaru, dok je na položaju mostarskog gradonačelnika stigao s ravnateljske pozicije u ondašnjem Domu zdravlja.
Plenkovićeve simpatije Kordić je osvojio svojom uključivom politikom bez podjela, za njim se ne vuku nikakve afere, aiu samom Mostaru za Kordića uglavnom imaju riječi hvale te ga opisuju kao čovjeka iz naroda, velikog humanista i obiteljskog čovjeka, koji bi bio idealan nasljednik Dragana Čovića s kojim ni Hrvati u BIH već dugo nisu zadovoljni jer tvrde da je on više radio za svoje, nego za njihove interese pa se stoga već sada najavljuju veliki politički obračuni u Mostaru, koju je Plenković nedavno posjetio, upravo se taj put najavljuje kao početak posjeta prekreta, što su sada preko veleposlanika potvrdili i Amerikanci, zbog čijih bi pritisaka Plenković morao ući u obračun s Čovićem i pokušati ga eliminirati, što će biti prilično izazovno.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
Više o temiIzvor: Dnevno.hr