Psihologinja i docentica na Katedri za zdravstvenu i kliničku psihologiju Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Tanja Jurin, sudjelovala je u kreiranju stručnog dijela programa Obonjan tripe retreat koji će se održati od 7. do 9. srpnja. Već se više od 17 godina kroz istraživanja, edukacije te savjetodavni i terapijski rad bavi temama iz područja mentalnog zdravlja. Tanja je suosnivačica Psihološkog centra Gnjida the seksualna terapeutkinja. Na Retreat Tripu održat će se uvodna riječ predavanje “Skrivena epidemija: Stanje mentalnog zdravlja u Hrvatskoj” u kojem će se govoriti o trendu pogoršanja mentalnog zdravlja u svijetu, pa tako iu Hrvatskoj. Osim toga, Tanja će s Ladom Radinom voditi i radionicu Vino & Sex tijekom koje će sudionici moći degustirati vina i razgovarati o jednom od najskrivenijih ljudskih užitaka – seksu. Tanja nam je otkrila više o tome što nas ove godine očekuje na Obonjan Retreat tripu.
Profesorica ste psihologije i seksualna terapeutkinja s godinama iskustva. Sada dolazite na prvu edukaciju za HR i marketing odjel u formatu Retreat tripa. Koje ste nam teme pripremili?
Kao klinička psihologija imam puno iskustva u različitim edukacijama koje su imale cilj podizanje svijesti o mentalnom zdravlju ja pružanje intervencija za unapređenje psihičke dobrobiti za zaposlenike različitih kompanija. Jedna od briga za mentalno zdravlje jest da je zaposlenicima dostupan stručnjak iz ovog područja pa je upravo ovaj pun pogodak jer smo pozvali puno stručnjaka za mentalno zdravlje. Ipak ovo je prva edukacija na kojoj imam priliku sukreirati ovako sveobuhvatan sadržaj na ovu temu. Pripremili smo teme koje potpuno odgovaraju trendovima jačanja psihičke otpornosti i fleksibilnosti.
Svi sudionici očekuju raznolike sadržaje za stjecanje vrlo primjenjivih praktičnih vještina koje iskustveno mogu živjeti kako djeluju i koja im je vrijednost i snaga, a sve kako bi ih se moglo primijeniti u svojim organizacijama. Bit će riječi o stresu, poslovnom i privatnom, te strategijama za njegovo upravljanje. Sudionici će bolje razumjeti neugodne emocije te kada ih prihvatiti, a kada regulirati i to na različitim razinama tjelesnoj, emocionalnoj, ali i misaonoj. Kako rad na mentalnom zdravlju nije samo priča o umu i rješavanju psihičkih problema već io tijelu i iskustvu zadovoljstva i uživanja, vodili smo računa da upravo pokrijemo teme koje će osvijestiti važnost jačanja osjećaja smisla, sreće i užitka.
Možemo li reći da ćemo na stručnom dijelu programa Retreat Tripa imati priliku sudjelovati na prvoj radionici koja je posvećena seksu?
Tako nekako! Vjerojatno bi se brojni zapitali otkud sad seks kada govorimo o psihičkoj dobrobitiali ono je itekako sastavni dio našeg života i doprinosi našoj dobrobiti. Seks je lakmus-papir za užitak općenito. Ovo pokazuje koliko možemo uživati u životu. Ako nam to zadovoljstvo ne ide, često ćemo se vrlo brzo naći u problemima, bilo sa seksualnom željom ili uzbuđenjem. Dok radim s parovima koji imaju brojne probleme u seksu, vidim koliko pašteta i koliko su im partnerski odnosi narušeni. Takav život po svojoj kvaliteti nije onakav kakav bi trebao biti. Jedino što nam može pomoći da budemo maksimalno fleksibilni, spremni na poteškoće i brinemo o seksualnom zadovoljstvu je znanje, edukacija, razgovor kako da seks postane i ostane razigrankako da prepoznamo i ostvarimo užitak i seksualnu dobrobit.
Koliko su teme poput wellbeinga i mentalnog zdravlja općenito važne za tvrtke i njihove zaposlenike?
Mene jako veseli da se sve više prepoznaje važnost ovih tema za zaposlenike različitih tvrtki. Sve veći broj istraživanja pokazuje da dobrobit zaposlenika izravno utječe na produktivnost, angažman i uspjeh tvrtke. Zaposlenici koji su fizički i mentalno zdravi obično su produktivniji i angažiraniji na radnom mjestu. Dobrobit programa koji se fokus na mentalno zdravlje i dobrobit može povećati motivaciju, koncentraciju i kreativnost zaposlenika. Tvrtke koje promiču mindfulness i tehnike upravljanja stresom mogu pomoći svojim zaposlenicima da bolje upravljaju stresnim situacijama, smanjenje burn-outa i nezadovoljstvo. Zaposlenici sve više traže radna mjesta koja cijene njihovu ukupnu dobrobit, a ne samo financijsku naknadu, pa pažljivo pružanje podrške zaposlenicima na ovaj način zasigurno može pomoći u zadržavanju zaposlenika, osobito talentiranih. Što više zaposlenika koji imaju dobre resurse za reguliranje vlastitog mentalnog zdravlja i za koje korporacija stvara okruženje u kojem se mogu i trebaju brinuti o vlastitoj dobrobiti, stvara se kritična masa psihološki osnaženih ljudi, tj. stvara se korporativna kultura kvalitetnih međuljudskih odnosa i lakšeg timskog rada.
Na Retreat Tripu nas očekuju predavanja na temu stanja mentalnog zdravlja. Možete li nam reći nešto više o stanju mentalnog zdravlja u Hrvatskoj? Razlikuje li se situacija u Hrvatskoj od one u ostatku svijeta?
Posebno me veseli što ću imati prilike biti prvi predavač na stručnom dijelu Retreat putovanja na Obonjanu koje smo nazvale [email protected] s predavanjem “Skrivena epidemija: Stanje mentalnog zdravlja u Hrvatskoj”. Dugo se bavim istraživanjem mentalnog zdravlja jer želim što je više moguće maknuti stigmu s psihičkih smetnji koje danas muči sve više ljudizbog čega se posljedično pomoć ili ne traži ili traži nedovoljno brzo. Sve loše mentalno zdravlje bilježi se u posljednjih 30 godina u cijelom svijetu pa tako i kod nas. U posljednjih deset godina taj pad je još značajniji da bi u pandemijskim godinama zbilja doživjeli dodatni udarac na metalnom zdravlju. Uzroci nikada nisu samorazumljivi, puno ih je iu međusobnoj interakciji, ali pokazuje se da smo se popeli s 20 posto na gotovo 30 posto osoba s psihičkim smetnjama pravom možemo strepiti od daljnjeg porasta ove vrste teškoća. Posebno su pogođeni mladi koji su trenutno djeca naših zaposlenika i koji će sutra zakoračiti na tržište rada. Globalni utjecaji koje dijelimo s ostalim zemljama svakako nas ne izdvajaju u neko posebno područje, ali ono što nas izdvaja jest siromaštvo koje ima izravne veze s dugogodišnjim zanemarivanjem i neulaganjem u ovo područje. Kada se na tome godinama ne radi dovoljno raste sram zbog psihičkih smetnji i nespremnost na traženje pomoći.
Nekada se nije toliko govorilo o mentalnom zdravlju, a danas je briga o mentalnom zdravlju neizostavna. Što nas je dovelo do takve promjene?
Složila bih se s tim da briga o mentalnom zdravlju ne smije izostati. ja, psihološka struka radi lavovski posao i ističe važnost progovaranja o ovoj temi, no i dalje se nedovoljno čini. Danas se, također, više nego prije u društvenim mrežama mogu naći osobne priče onih koje lako govore o svojim iskustvima s mentalnim problemima, načinima liječenja kao i životnim stilovima koji su im pomogli da premoste teška razdoblja i budu bolje. To mnogo znači, ali i dalje je daleko od dovoljnog.
Kada pogledate uzrast mladih onda znamo da svaka četvrta mlada osoba ima psihičke smetnje, ali tek jedan od njih prima stručnu pomoć. O preventivnim programima da ne govorim. Ljudi se nastoje brinuti o mentalnom zdravlju i imaju svijest o tome, ali taj dio našeg zdravlja i dalje se doživljava kao luksuz, nešto o čemu ćemo posljednje brinuti pa tako prođe i do 8 godina od pojave prvih smetnji do traženja pomoći. Neki toliko dugo žive u psihičkoj patnji i muci, strahu, tjeskobi i napetosti da su zaboravili koju kvalitetu života možemo imati ako radimo na sebi i tražimo pomoć.
Koliko je važno, i prakticiraju li to poduzeća u Hrvatskoj, da se zaposlenicima pruži mogućnost sudjelovanja na ovakvim edukacijama koje im mogu pomoći da poboljšaju svoje mentalno zdravlje?
Izrazito je važno na modelu tvrtke, pokazati brigu za mentalno zdravlje i omogućiti svojim zaposlenicima pristup ovim temama. Koji će to model biti, ovisi o tome što se želi postići. Želimo li spriječiti pojavu smetnji ili želimo pomoći onima gdje smetnje već postoje ili pak podržati one koji su već u nekom tretmanu. Tu možemo kombinirati predavanja, iskustvene radionice, uvježbavanje vještina, ili pak razgovarati sa stručnjakom koji će na temelju procjene pojedinca skrojiti intervenciju od najvećeg učinka posebno za tu osobu. Trebalo bi kombinirati ove modele jer je za mentalno zdravlje bitno kome, u kojim uvjetima, odgovara koja vrsta rada na mentalnom zdravlju. Odgovor nije jednostavan. Široka paleta mentalno zdravstvenih tema i pristupa trebala bi biti stalni postav organizacije. Brojne tvrtke puno toga rade na promociji mentalnog zdravlja među svojim zaposlenicima i prakse su dobre i šarolike, ao tome ćemo također čuti Retreatu na prekrasnom Obonjanu.
Prva HR konferencija namijenjen IT sektoru u formatu Retreat putovanja održat će se od 7. do 9. srpnja na otoku Obonjan. Retreat trip potpuno je novi koncept edukacije i odmora namijenjen zaposlenicima HR i marketing odjelima IT sektora. Sudionici će, uz stručno vodstvo, predavanja i radionice, moći usvojiti niz praktičnih alata i strategija za stvaranje kulture mentalnog zdravlja i dobrobiti u svojim organizacijama i stjecanje učinkovitih strategija za upravljanje stresom i izgradnju vlastite otpornosti.
Prijave su otvorene na službenoj stranici eventa.
Fotografije portreta: Mirna Marić
