Iako se naizgled čini da se globalna ekonomska situacija stabilizira, da inflacija jenjava, poslovni svijet još uvijek osjeća ‘repove‘ donedavnog vrhunca krize u svom poslovanju, a rat u Ukrajini i dalje traje.
U punom smo jeku s pripremama najveće Liderove konferencije Dan velikih planova koja se održava 15. godinu za redom, a ove će se godine održati 27. rujna u zagrebačkom hotelu Westin.
I ove godine na pozornici očekujemo predvodnike raznih industrija u Hrvatskoj, predstavnike javnog sektora i državnih institucija, od kojih ćemo iz prve ruke saznati što poduzetničku scenu i hrvatsko gospodarstvo u cjelini čeka u 2024. godini, kako se svi dionici gospodarstva suočavaju s postojećim i pripremaju na nadolazeće izazove te kakve su njihove prognoze i predviđanja za iduću godinu.
Jedna od njih je Zrinka Bokulić, predsjednica Uprave turističke kompanije Aminess Hotels&Resorts.
Koji su po vama ključni izazovi turističkog sektora u nadolazećem razdoblju koji će se odraziti na vaše poslovanje i kako se Aminess na njih priprema?
– Kao jedan od ključnih izazova nameće se smanjena elastičnost emitivnih tržišta na cijene. Naime, nakon postpandemijske potrebe za putovanjem i trošenjem u pandemiji akumuliranih sredstava, bilježimo oprez kod dijela potrošača u smislu povećane brige za upravljanjem troškovima, planiranju izdataka, a time i putovanjima. Ovo je na izvjestan način direktna posljedica inflacije, povećanih izdataka dobrog dijela Europljana za energente, hranu ali i opće neizvjesnosti uzrokovane ratom u Ukrajini. Ne pomaže ni trenutno hlađenje Njemačke kao glavnog generatora europske ekonomije. S tim u svezi, poslovanje većine hrvatskih hotelijera kao i odluke o daljnjim investicijama obilježit će pitanja fiskalnih i parafiskalnih davanja koja u kombinaciji s visokim cijenama energenata, nedostatka radne snage, ali i ostalih ključnih inputa, predstavljaju značajno opterećenje za profitabilnost poslovanja.
Drugim riječima, opreznije će se razmatrati ulaženje u daljnje investicije ili akvizicije, ali i određivati cjenovna politika kako bi i dalje ostali konkurentni u odnosu na zemlje u okruženju te za goste s naših tradicionalnih tržišta. Od turističkih tvrtki se i dalje očekuje da budu pokretači domaće ekonomije, visoka su očekivanja postavljena od strane lokalnih zajednica, zaposlenika ali i dioničara-vlasnika koji i nadalje očekuju razumne stope povrata uloženog, ali i razloge za nova ulaganja.
Koliko trend ‘overturizma‘ utječe na vašu kvalitetu proizvoda?
– Drugi značajni izazov je upravljanje ukupnom kvalitetom hrvatskog turizma. Dok u nekim destinacijama već sada bilježimo blage podbačaje, u drugima se događa overturizam zbog bujanja nekretninskog biznisa koji ugrožava i organizirani smještaj, ali posebice i onaj izvorni individualni smještaj kod domaćina kojeg u svom originalnom obliku volimo zvati “zimmer frei” turizmom. U tom smislu, u kontekstu mogućeg većeg poreznog opterećenja privatnog smještaja, važno je napraviti distinkciju između ponude bazirane na nekretninskom biznisu i izvorne ponude apartmanskog smještaja baziranog na nekoliko smještajnih jedinica u vlasništvu najčešće jedne obitelji.
Ove godine svjedočimo i velikom utjecaju klimatskih promjena na turizam u južnoj Europi. Kako upravljati takvim rizicima?
– Upravljanje rizicima uslijed klimatskih promjena je također veliki izazov. Dok smo primjerice u Istri prošle godine bili suočeni s nedostatkom i redukcijama vode, početak ovogodišnje glavne sezone obilježila su snažna nevremena koja posebno pogađaju kamping kao vremenski i klimatski najosjetljiviji segment turističke ponude. Kod planiranja budućih investicija i ponude smještaja, više nije nemoguć ni scenarij u kojem će doći do produljenja sezone u kojoj će nekada glavni mjeseci uslijed klimatskih ekstrema postati manje atraktivni, a time i cjenovno povoljniji. Sve će to pred planiranje investicija i organizaciju poslovanja u različitim destinacijama postaviti različite izazove, a jedan od načina kako njima upravljati je i nedavno pokretanje Aminessove menadžment kompanije u cilju daljnje optimizacije poslovanja u više različitih destinacija duž cijele obale.
U kojim segmentima I razdoblju očekujete najveći rast I pad prometa I o čemu će to najviše ovisiti? Imate li u ovoj sezoni problema s bukingom?
– Nemamo problema s bukingom jer nismo dozvolili da nas ponese euforija i potrošački optimizam iz 2022. godine već smo pažljivo osluškivali atmosferu i pratili kretanja na emitivnim tržištima i sve to uskladili s kretanjima na našem tržištu ulaznih cijena. Najveći rast prometa očekujemo u objektima više kategorije i klase jer to tržište prihvaća proizvode koji imaju usklađenu cijenu i kvalitetu koju gost za to dobije. U srednjim kategorijama ponude, potrošači su osjetljiviji na cijene i opreznije pristupaju potrošnji što se posebice primjećuje u segmentu á la carta, gdje gost konzumaciji pristupa ekonomičnije. Više kategorije su općenito manje osjetljive na rast cijena no bila bi zabluda bazirati cjelokupnu turističku ponudu upravo na ovom segmentu, a isto vrijedi i za destinacije. Jedan Capri ili Monaco posjećuju svi segmenti potrošača, od backpackera do ultrabogatih gostiju i za svakog od njih na određen način ima mjesta. To je i poruka za neke destinacije koje cjenovno forsiraju turizam visoke kategorije, ali zauzvrat malo nude dok istovremeno postaju preskupi, pa čak i odbojni svojim tradicionalnim gostima. Ne bi bilo dobro kada bi pod krinkom održivog i uravnoteženog turizma cjelokupni razvoj bazirali na relativno malom i vrlo izbirljivom segmentu potrošača visoke kupovne moći.
Očekujete li stabilizaciju nabavnih cijena i troškova, odnosno utjecaj pada stope inflacije na vaše poslovanje u idućoj godini? Koliko su vam porasli troškovi u ovoj i u kojim stavkama najviše?
– Najava stabilizacija cijena i ulaznih troškova već je počela i za očekivati je da će se realizirati u idućem razdoblju. Inflacija će nas pratiti još neko vrijeme, a jedan od dobrih indikatora raspoloženja potrošača biti će i stanje na tržištu nekretnina koje je u zapadnoj Europi trenutno u stagnaciji. Za hotelsko poslovanje tijekom cijele godine ključna stavka je cijena energenata i za sada nije izvjesno, kada i hoće li se one vratiti na predpandemijske razine. Energetska tranzicija također neće biti jeftina niti jednostavna, ulaganja u obnovljive izvore energije su značajna, a energetska neovisnost ne znači da istovremeno imate i jeftine izvore energije.
Europa je odabrala put prema net zero idealu, odnosno društvu s nultim emisijama do sredine ovog stoljeća. Za neke ostvarivo, za druge nerealno ili čak i štetno jer prijeti preseljenjem industrijske baze u druge dijelove svijeta koji ne slijede politike Europske unije. Za turizam kao resursno intenzivnu industriju, pitanje priuštivih i održivih izvora energije, ali i upravljanja raspoloživim resursima, svakako će uz rizike vezane uz klimatske promjene biti jedno od ključnih pitanja u poslovanju do kraja ovog desetljeća.
Koji će projekti Aminessa u Hrvatskoj obilježiti id
Izvor:Lidermedia.hr
