Je li današnja Hrvatska ona koju je Tuđman priželjkivao nakon Oluje? Ovo su povijesne riječi prvog hrvatskog predsjednika

Autor: Iva Međugorac
Petak, 04. kolovoza 2023. u 22:48

”Neka je vječna slava svim onim hrvatskim junacima i vitezovima koji su dali svoje živote za to da bi danas hrvatski barjak mogao biti na Zvonimirovoj tvrđavi, da bi Hrvatska mogla imati sigurnu budućnost. I neka nam vječno živi jedina nam Hrvatska”, riječi su to koje je u svojem čuvenom govoru u Kninu izgovorio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman nakon vojno-redarstvene Oluje kada je Vlakom slobode 26.kolovoza 95-te stigao u Knin gdje ga je dočekalo mnoštvo razdraganih i emocijama ponesenih građana, koji su svojom nazočnošću u Zvonimirovom gradu postali svjedocima na neka druga, slavna vremena u kojima se ispisivala povijest hrvatske države. Imao je Tuđman velike snove, i predviđao Hrvatskoj blistavu budućnost, no vrijeme, pohlepa, politička gramzljivost učinili su svoje.

Što je ostalo od povijesnih snova?

Danas 28 godina nakon Oluje Hrvatska je zemlja u kojoj je braniteljska populacija zgurana na margine, tek s vremena na vrijeme iskoristi ih se za kakve izborne i predizborne manifeste, Hrvatska je zemlja koju su mladi odavno napustili osnivajući svoje obitelji širom svijeta, u nekim drugim državama u kojima stranački predznak nije preduvjet za napredak i prosperitet.

Hrvatska je danas zemlja u kojoj se ljudi dijele na skoro svim temama, a u tako podijeljenoj zemlji gdje je većina gladna kruha, političaru nižu afere osiguravajući bolje sutra ne svojim građanima, već vlastitim potomcima. Mnogi su ovdje odavno izgubili nadu u bolje sutra mireći se s nepotizmom, kriminalom i korupcijom i prihvaćajući sustav koji je propao na svim razinama do te mjere da je pitanje ima li ga uopće smisla i krpati.

Pravosuđe, školstvo, zdravstvo, u nedogled bi se tako moglo nabrajati sve ono što u Hrvatskoj ne funkcionira, paralelno s time nizati bi se mogao popis afera, ali i propalih tvornica, privedenih pa onda opet puštenih političara, no nije Hrvatska unatoč svom tom beznađu koje je stvorila politika zemlja za koju se ne vrijedi boriti i zemlja u kojoj ne vrijedi ostati, upravo suprotno Hrvatska i danas ima svoje branitelje koji ratuju na nekim drugim frontama boreći se za one najmanje među nama.

Pripazite što ćete ove godine odjenuti u Kninu: Za majice s pozdravom Za dom spremni kazne su i do 4.000 eura

Nema te humanitarne akcije koju naš narod nije odradio dišući u maniri one svi za jednog, a jedan za sve, nema te nevolje u kojoj se nismo ujedinili kao što je to bilo svojedobno usred potresa na Banovini. Kao što zajedno slavimo nevolje, tako se zajedno i radujemo uspjesima onih koji Hrvatsku pronose svijetom na sportskim terenima. Je li se vrijedilo boriti? Za takav narod sasvim sigurno jest, jer hrvatski narod ni onda pa ni sada nije bio isto što i politika i oni koji nas u politici predstavljaju ma koliko to apsurdno zvučalo u ovom demokratskom sustavu u kojem se i danas vode ratovi između Markice Rebića, Granića i onih koji su Tuđmana okruživali u tim ratnim danima, i pored kojih je uspio stvoriti državu.

Oluja za Gotovinu

Što Oluja znači za Hrvate i branitelje, možda najbolje zna general Ante Gotovina, koji je to svojedobno sažeo u jednom od svojih govora.

”Četvrt stoljeća je prošlo od operacije Oluja koja je odredila budućnost naše domovine, početak kraja rata i uspostavu mira na ovim prostorima. Čast mi je obratiti vam se. Ono, za naš narod sudbonosno vrijeme, zauvijek nas je povezalo. Hrabrost, požrtvovnost i upornost bile su ključne odlike da u ono vrijeme gradimo hrvatsku vojsku i stvaramo pretpostavke za trajni mir. Žrtve su u kolektivnom sjećanju hrvatskog naroda, a sa sjetom i tugom sjećamo se naših poginulih suboraca. Pripadnici oružanih snaga: hvala vam i čestitam vam Dan domovinske zahvalnosti”, rekao je Gotovina u svojem govoru održanom prije tri godine.

”Kroz naučene lekcije iz naše burne povijesti smo jači i bolji ljudi, spremni promišljati za danas i bolje sutra. Strahote rata i godine patnji ugrađeni su u temelje hrvatske državnosti. Hrvatska se gradi u suvremenu demokraciju. Država u kojoj svi njeni ljudi, bez obzira na različitosti, uživaju jednaka prava i jednake obaveze. Uz odgovornost svih nas znat ćemo odgovoriti na sve izazove. Na tom putu želim nam puno uspjeha i uz Božju pomoć”, poručio je Gotovina pozivajući građane da s optimizmom gledaju sutra i prema budućnosti. ”Naša povijest i sve ono što je prošlo, to su naše naučene lekcije, one trebaju biti sređene i na svom mjestu. Danas smo jači, bolji, spretniji i spremniji s optimizmom gledati na bolje sutra”, zaključio je general Gotovina.

Je li Tuđman u kojega se i danas prigodno kunu oni s kojima je tijekom rata surađivao zamišljao baš ovakvu hrvatsku državu raseljenog naroda i urušenog sustava, pitanje je svih pitanja, no oni koji nas danas vode ionko poručuju da je njihova politika na tragu one koju je provodio prvi hrvatski predsjednik pa se stoga s obzirom na to da smo im omogućili da vladaju niti nemamo pravo buniti.