Plenkoviću u ožujku istječe mandat u HDZ-u: Samo jedna stvar ga može srušiti, neki bi rado vidjeli njegov pad

Autor: Iva Međugorac
Utorak, 05. rujna 2023. u 22:48

Parlamentarni izbori u posljednje su vrijeme postali učestala tema u javnom i medijskom životu što i ne čudi kada se zna da bi se oni trebali održati u idućoj godini, koja je ujedno i superizborna. Polemike oko održavanja parlamentarnih izbora zadnjih su dana vođene i između predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića, koji se doduše na ovu temu do sada nije previše oglašavao mada je dobar dio političke javnosti stekao dojam da se Plenković nalazi u kampanji za svoj treći uzastopni mandat. Niz je verzija priče kružilo Plenkovićevim HDZ-ovom po pitanju održavanja parlamentarnih izbora pa su neki sugerirali da bi po vladajuću stranku bilo najbolje da se ti izbori održe tijekom lipnja iduće godine, odnosno u isto vrijeme kada i europski izbori.

Kampanja je već krenula

Dio HDZ-ovaca predlagao je pak da se parlamentarni izbori održe već početkom iduće godine čime bi Plenković preduhitrio oporbu i izbjegao krize koja nam predstoje kao posljedica rata u Ukrajini, ali i kao posljedica inflacije, rasta cijena i svega ostaloga što sa sobom nosi krizno razdoblje u kojem se zemlja nalazi. Ako je vjerovati premijeru Plenkoviću i njegovim posljednjim izjavama parlamentarni izbori ipak bi se trebali održati u redovnim rokovima, odnosno najkasnije do rujna iduće godine, a do tada će predsjednik Vlade prema tvrdnjama iz njegovih krugova nastojati izgraditi teren za osvajanje još jednog mandata.

Đerek napokon dočekala presudu Banožiću: ‘Samo u Republici AP može dobiti takvu kaznu’

Tijekom rujna Plenkovića očekuju pregovori sa sindikatima javnih i državnih službi čijim će zahtjevima u najvećoj mjeri nastojati udovoljiti. Već se neko vrijeme vladajući hvale svojom brigom o braniteljskoj populaciji, ali i umirovljenicima, a predizbornoj kampanji pripisuje se i uvođenje neradne nedjelje kao i paketi mjera s kojima Vlada u kriznom razdoblju potpomaže socijalno ugrožene skupine građana. Mjere su to kojih se Plenković ne misli odreći ni do konca ove godine znajući da ga iduće godine čekaju izbori na koje izlazi kao predsjednik najstabilnije političke opcije u zemlji.

Brojke s anketa ukazuju na to da HDZ mjesecima ima stabilan rejting, dok s druge strane dobar dio oporbenih opcija uključujući ponajprije SDP vodi borbu za opstanak. Opći je dojam javnosti da ne postoji oporbeni političar koji bi u ovom trenutku bio u stanju ugroziti Plenkovićevu poziciju, a njegovom jedinom stvarnom oporbom smatra se predsjednik Milanović koji će vrlo vjerojatno svojim  istupima i grubom retorikom začiniti kampanju koja predstoji ne samo Plenkoviću već i kompletnoj političkoj sceni. Ono što bi Plenkoviću moglo stvoriti probleme i pomrsiti planove za osvajanje još jednog mandata jesu potencijalna nova privođenja, afere i sudski procesi što se nazire i iz afere HEP koja još nije okončana, i u kojoj se kao jedan od protagonista spominje ministar gospodarstva Davor Filipović.

U HDZ-u se strahuje od unutarstranačkih trzavica

No, pored toga Plenkovićevi suradnici strahuju od unutarstranačkih previranja i nezadovoljstva budući da premijeru iz dalmatinskih organizacija stranke već sada stižu poruke nezadovoljnih članova koji su spremni bojkotirati parlamentarne izbore baš kao što su bojkotirali nedavno održane izvanredne izbore u Splitu na kojima je HDZ-ov kandidat bio nestranački Zoran Đogaš, koji se na koncu nije proslavio.

Izbore u Splitu osvojio je Centrov Ivica Puljak. Baš su ti snažni pojedinci i zvučna imena ono od čega HDZ-ovci strahuju u svim dalmatinskim izbornim jedinicama koje su kadrovski devastirane, a u kojima konce vuku stranački kapitalci poput primjerice Nediljka Dujića u Šibeniku, Božidara Kalmete u Zadru i Ante Sanadera u Splitsko-dalmatinskoj županiji gdje HDZ prolazi kroz posebno izraženu krizu i val nezadovoljstva ponajviše splitskog članstva.

Da je Plenković te krize svjestan jasno je i iz toga što je ovih dana organizaciju članstva u županiji preuzeo Marko Bekavac koji bi trebao okupiti one nezadovoljne Sanaderovim vodstvom Splitsko-dalmatinske organizacije vladajuće stranke.

”Moj zadatak je utvrditi i motivirati te okupiti utemeljitelje grada Splita kako bi HDZ bio spreman za nadolazeće izbore za Hrvatski sabor, odnosno kako bi gospodin Andrej Plenković bio mandatar za sastavljanje Vlade RH”, potvrdio je sami Bekavac dajući do znanja da je njegova stranka krenula s pripremama za parlamentarne izbore. Njegov angažman pokazatelj je krize s kojom se vladajući susreću na razini ove po HDZ iznimno važne županije.

Očekuju li Plenkovića stranački izbori uoči parlamentarnih? 

Ono što je za Plenkovića podjednako važno jest stabilizacija odnosa unutar HDZ-a što nije nimalo jednostavno. Mada je Plenković na posljednjim unutarstranačkim izborima uspio preuzeti vodstvo u HDZ-u zajedno sa cijelim svojim timom koji čini predsjedništvo stranke te samim time marginalizirati nekadašnje predstavnike desne struje HDZ-a predvođene Milijanom Brkićem, problemi su u vladajućim redovima ostali, a pored toga stvorile su se i neke nove tenzije koje utječu na funkcioniranje stranke. Upućeni progovaraju o nepovjerenju, tenzijama, nerealiziranim ambicijama i izostanku timskog rada progovarajući ujedno i o Plenkoviću kao o velikom vođi s kojim je gotovo nemoguće komunicirati, i koji ne prima nikakve sugestije, a još manje kritike.

To je rezultiralo time da su se i oni koji su bili skloni Plenkoviću počeli ili udaljavati od njega, ili su naprosto odlučili pustiti ga da radi što ga je volja kako bi zaštitili sebe i svoje pozicije što dugoročno prema nekim teorijama za budućnost stranke ipak nije dobro. Za očekivati je da priprema za parlamentarne izbore koji su Plenkoviću važni i zbog odluke o nastavku političke karijere nisu nimalo jednostavan posao, a pored toga dio HDZ-ovaca podsjeća da premijeru Plenkoviću sredinom ožujka ističe mandat na čelu stranke.

Banožić se ne predaje, ide tražiti pravdu na Ustavni sud: ‘Presuda je nepravedna’

Zajedno s Plenkovićem mandat ističe i njegovim potpredsjednicima stranke, a radi se o Ivanu Anušiću, ministrima Olegu Butkoviću i Branku Bačiću te potpredsjednici Zdravki Bušić kao i drugom čovjeku HDZ-a ministru branitelja Tomi Medvedu. Prema pravilniku izbori bi se unutar stranke trebali održati svake četiri godine, mada je Statut po tom pitanju ipak dvosmislen, ali unatoč tome dio naših sugovornika iz vladajućih redova ovih je dana počeo raspravljati o tome ima li aktualno vodstvo stranke legitimitet i legalitet voditi stranku nakon isteka mandata ili bi se i unutarstranački izbori trebali održati do sredine ožujka iduće godine. Pita li se one sklone Plenkoviću to premijeru ne bi trebalo predstavljati problem.

Održavanjem stranačkih izbora on bi samo dodatno učvrstio svoju poziciju jer su male šanse da mu se na stranačkim izborima uoči onih parlamentarnih suprotstavi ozbiljan kandidat, ali unatoč tome premijer teško da će uoči parlamentarnih izbora ići na one stranačke, mada dio HDZ-ovaca to očekuje, pa bi stoga i ova tema uskoro mogla biti novi predmet ozbiljnih polemika u vladajućoj stranci čiji je šef jednom nogom ozbiljno zakoračio u kampanju za parlamentarne izbore na kojima će se boriti za treći uzastopni mandat.