Odobreni zakoni za ispunjavanje klimatskih ciljeva koji reformiraju trgovanje emisijama stakleničkih plinova

Europski parlament potvrdio je više ključnih zakona za postizanje klimatskih ciljeva do 2030 kojim se reformira trgovanje emisijama stakleničkih plinova (ETS), uključujući i trgovinske emisijskim jedinicama u zrakoplovstvu o čemu je izvješće pripremila hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak.

Sustav trgovine emisijama stakleničkih plinova (ETS) temeljni je alat EU-a za ograničavanje i smanjenje industrijskih emisija stakleničkih plinova. U ovom sustavu zagađivačima dodjeljuje se određeni broj dozvola za stvaranje stakleničkih plinova. Onečišćivači, uglavnom industrija, energetika i promet, smiju ispuštati količinu stakleničkih plinova u skladu s dodijeljenom kvotom za određeno vremensko razdoblje. Ako žele povećati svoje emisijedozvole moraju kupiti od drugih koji nude dijelove svojih neiskorištenih kvota.

EU je treći najveći zagađivač ugljičnim dioksidom na svijetu, a novim ambicioznim planom želi smanjiti emisije do 2030. i postići nultu razinu do 2050. godine. ETS, koji je pokrenut 2005. godine, dio je paketa ‘Spremni za 55 posto’ i jedan je od alata kojima se taj plan želi postići.

Emisije ugljika u sektorima obuvaćenim ETS-om su gotovo prepolovljeni, no, upozoravaju kritičari, najveći dio smanjenja ostvaren je u proizvodnji električne i toplinske energije, dok je industrija neznatno smanjila emisije, tek u udjelu od nekoliko postotaka. Kao drugi problem ističu da u raspodjeli besplatnih emisijskih jedinica pogoduje prvenstveno industriji. Kvota besplatnih jedinica koja je na raspolaganju gotovo u cijelosti pokriva emisiju ugljika tog sektora industrije.

Europski zastupnici u utorak su velikom većinom podržali četiri zakona, ključna za postizanje klimatskih ciljeva do 2030., o kojima je prošlog prosinca postignut privremeni dogovor između Vijeća i Parlamenta. Prije konačnog usvajanja potrebna je još potvrda u Vijeću EU.

Dogovorom o reformi ETS-a povećavaju se ambicije za 2030., postupno se ukidaju besplatne emisije tvrtkama i stvara se zaseban, novi ETS II za gorivo za cestovni promet i zgrade, što je bilo jedno od najspornijih pitanja u pregovorima.

To znači uvođenje poreza na ugljik, odnosno povećanje cijena fosilnih goriva koji se koristi za grijanje i promet – benzina, dizela, lož ulja, plina. Učinak toga novog imena trebao bi biti ublažen uspostavom novog Socijalnog fonda za klimatsku politiku, iz kojeg će se financirati potpora pogođenim ranjivim kućanstvima, poduzećima i korisnicima prijevoza.

Taj fond bi trebao iznositi 87 milijardi eura u razdoblju od 2027. do 2032. godine a financirao bi se sredstvima dobivenim od prodaje emisijskih jedinica na dražbi.

ETS uključuje i pomorski sektor, uvodi ugljičnu naknadu na uvezenu robu iz zemalja s manje ambicioznim propisima i niz preseljenja proizvodnje u zemlji s manje strožim pravilima o emisijama stakleničkih plinova te uspostavlja novi Socijalni fond za klimatsku politiku, koji je namijenjen potpori kućanstvima i tvrtkama pogođenim energetskim siromaštvom.

Napokon i brodovi

Nakon više od 10 godina rasprava i brodski promet bit će uključen u ETS. Brodovi često koriste vrlo prljava goriva, koja se mogu smatrati otpadom u rafinerijama. Budući da gotovo da ne postoje učinkoviti sustavi za pročišćavanje ispušnih plinova, to nije problem samo za klimu, već i za kvalitetu zraka u gradovima uz obale rijeke ili mora.

Hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak (HDZ/EPP) bila je izvjestiteljica Parlamenta za reformu sustava trgovanja emisijama u zrakoplovstvu. Glavak ističe da se usvojenim reformama daje ‘konkretan alat za pomoć sektoru dekarbonizacije namjenom 20 milijuna emisijskih jedinica koje će biti dostupne kada se koriste održiva zrakoplovna goriva’. Zastupnica ocjenjuje da je politički sporazum oko paketa kompromisa postigao dobru ravnotežu između klimatskih ambicija u zrakoplovstvu i potpore industrije u ovoj tranziciji.

– Naša dužnost je zaštititi industriju, ali i voditi računa o klimatskim ambicijama i toga smo se pridržavali tijekom pregovora – rekla je Glavak za Hinu.

– Također, sporazumom poboljšavamo i transparentnost u zrakoplovstvu, a emisije s humanitarnim, medicinskim, vojnim i vatrogasnim letovima ostaju izuzetne iz ETS mehanizma. Isporučujemo rezultate obećanja oko klimatskih ciljeva, ali vodimo računa o realnim mogućnostima i štitimo industriju – rekla je Glavak istaknuvši ulogu njene političke skupine, Europske pučke stranke (EPP) u donošenju reformi.

EPP, čiji su zastupnici bili izvjestitelji za tri od pet usvojenih zakona, u svojim je objavama isticao kako je bio fokusiran olakšati tranziciju industrije i građana, u krizi izazvanoj narušenim odnosima s Rusijom, do sada ključnom izvoznicom energenata za Europu.

– Teško je biti zeleno kad si u crvenom – objavila je ta politička skupina na svojim društvenim mrežama ističući da se zalagala za uspostavu fonda koji će poduzetnicima i građanima olakšati razdoblje