Katastrofalni rizici pokriveni su s manje od 2%, a klimatski smo među najugroženijima

Samo 0,5 posto od 128 milijardi kuna ukupne štete zagrebačkog i petrinjskog potresa bilo je pokriveno osiguranjem, a od ukupnog procijenjenog iznosa sanacije od 17 milijardi eura, osiguratelji su isplatili 0,5 posto iznosa od ukupnih šteta nastalih u potresima. Kad je riječ o osiguranju od katastrofalnih posljedica, u Hrvatskoj vlada ogroman jaz (protection gap), koji doseže više od 99 posto, za razliku od razvijenih zemalja u kojima se kreće oko 20 do 30 posto.

Istodobno, Hrvatska se nalazi na području koje je pod visokim rizikom od prirodnih katastrofa kao što su potresi i poplave, uz sve veći rizik od posljedica klimatskih promjena.

Posljedice iduće prirodne katastrofe ne mogu i ne smiju pokrivati ​​državu, s obzirom na to da država upravlja novcem poreznih obveznika i nepotrebno je opterećivati ​​buduće generacije događajima iz prošlosti. Zbog toga je nužno pokrenuti intenzivnije financijsko opismenjavanje javnosti, te osvijestiti građane i poduzetnike da osiguranje nije trošak, već ulaganje u sigurniju budućnost.

Nužna pomoć brokera
Također, s obzirom na povećanje cijena osiguranja do kojeg je došlo uslijed inflacije i porasta svih troškova, pritom je jako važno angažirati brokere u osiguranju kako bi bilo što manje lutanja i kako bi se sastavile policije koje su prikladnije za građane ili tvrtke.

Istaknuti su vodeći predstavnici struke gospodarstvenika na okruglom stolu o osiguranju katastrofalnih rizika održanom u organizaciji Poslovnog dnevnika, uz podršku tvrtke InterOmnia kao glavnog partnera projekta.

Ravnateljica Sektora za nadzor osiguranja, leasinga i faktoringa Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) Ljiljana Marić istaknula je da osiguranje od potresa u ukupnoj premiji neživotnih osiguranja čini samo 1,7 posto, a od poplave tek 1,7 posto. 0,7 posto.iako su česta pojava.

“Hrvatska se nalazi među zemljama članicama EU koje su najmanje pokrivene osiguranjem od katastrofalnih rizika, i nešto se tu mora učiniti da se stanje popravi. I osiguratelji i regulatori trebaju raditi na jačanju financijske pismenosti među građanima i poduzetnicima i vrlo jasno komunicirati što pojedine policije pokrivaju”, smatra Ljiljana Marić.

Paulina Fudurić, direktorica tvrtke InterOmnia za brokerske poslove u osiguranju i reosiguranju, istaknula je upravo kako kod analize ponuda njihovih brokera kao dio standardne procedure upravo vodi računa o tome da klijentima objasni što je bitno za njih.

“Ljudi ne čitaju detalje ponude i često ih ne razumiju, i mi smo tu da ih upozorimo na rizike, i tu odgovornost vrlo ozbiljno shvaćamo, što pokazuje podatak da naši brokeri imaju policiju osiguranja vrijednu 1,3 milijuna eura za slučajeve pogrešnih procjena” , otkrila je Paulina Fudurić.

Kako izgleda proces osiguranja u Podravcu ispričao je Zvonimir Žaja, direktor riznice u Podravcu. “S obzirom na značajne resurse Podravke koja posluje u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji te velik broj zaposlenika, Podravka vrlo ozbiljno pristupa procesu ugovaranja osiguranja koji se odvija u tri faze. Prva faza je detekcija rizika i strukturiranje programa, a ta je najbitnija faza kako bi se osiguranje plasiralo na adekvatna tržišta s respektabilnim partnerima.

Pritom pazimo da angažiramo kvalitetne brokere za koje smo sigurni da zastupamo naše interese kako bismo ugovorili ono što nam treba“, objasnio je Zvonimir Žaja ističući kako je trošak osiguranja, ali je korist višestruka. Žaja dodaje da bi uz velike tvrtke i mali i srednji poduzetnici trebali koristiti pomoć brokera za policiju po mjeri.

Visoka svijest nautičara
Nautičari i vlasnici plovila spadaju među one koji imaju visoku razinu sigurnosti kad je osiguranje od katastrofe u pitanju, što je logično s obzirom na vrijednost plovila i varijabilnost mora, čak i u sigurnost marine.

Kristijan Pavić, predsjednik uprave lanca marine ACI dao je primjer nikad u Rovinju početkom 2016. godine, nakon čega je čak 128 vlasnika plovila prijavilo štetu. Do kolovoza iste godine sve je obrađeno i riješeno na zadovoljstvo svih vlasnika, s tim da je ukupna šteta bila oko 400 tisuća eura. Pavić ističe kako je tim vlasnicima plovila njihova polica osiguranja bila više nego korisna, te dodaje da ACI surađuje s InterOmniom zadnjih 10 godina.

Primorsko-goranska županija s više od 120 ustanova u portfelju, a tu spada i niz zdravstvenih ustanova, obrazovnih ustanova, standardno koristi usluge brokera za sklapanje polica osiguranja, što im se pokazalo kao vrlo korisno, istaknuo je Vojko Braut, zamjenik župana Primorsko-goranske županije. županije. Otkriva da im je zahvaljujući pametnom promišljanju premija pala za 50 posto, a naplata od osiguranja rasla je za 50 do 120 posto u nekim slučajevima.

Jana Mahmet, direktorica Sektora obrade štete u Wiener osiguranju otkriva kako se u Hrvatskoj oko 20 posto portfelja osiguranja ugovara preko brokera, s tim da je taj udjel kod korporativnih klijenata oko 40 posto. “Brokeri su najprije pregovarači i guraju nas do granica, no s obzirom da je osiguranje konzervativne branše, oni nas time prisiljavaju da se prilagođavamo potrebama tržišta i klijenata, pa tako danas pružamo usluge o kojima ne razmišljamo prije 20 godina. Osiguranje je stvar povjerenja, vi tu ne kupujete nešto opipljivo i zato je puno lakše dati povjerenje nekom neovisnom stručnjaku koji zastupa vaše interese”, kaže Jana Mahmet.

I tu utječem na inflaciju
Ističe kako na cijene osiguranja, koje su svakako narasle zbog inflacije i rasta troškova, treba gledati dvojako. Iznijela je podatak da je na cijeloj razini svijeta ukupna šteta od katastrofe dosegnula iznos od 270 milijardi dolara, od čega je tek 50 posto bilo pokriveno osiguranjima.

Prosjek za Europu bio je 25 posto, a za Hrvatsku tek 2 posto. Pritom, zaštitni jaz ovisi o razvijenosti države, a cijena osiguranja dakako i učestalosti katastrofalnih događaja te njihovoj težini. Usto, na cijene reosiguratelja je utjecalo i povećanje cijena velikih osiguravatelja u 2017. godini, naveo je Mahmet.

Klimatske promjene utječu na povećanje učestalosti katastrofalnih događanja, i Hrvatska je tu jako izložena, napominje Mahmet. “Naizloženiji su sektori poput poljoprivrede, ali i turizma i ugostiteljstva, i tu će se uz osiguravatelje morati uključiti i ostali dionici, od lokalnih uprava do privatnog sektora”, kaže Mahmet.

Braut nav