Preskakanje srca može se pojaviti uslijed niza situacija. Jedna od njih je situacija u kojoj se osjećamo tjeskobno. Naime, osjećaj nelagode, panike i velikog stresa/straha koji označava anksioznost može dovesti do palpitacija. Evo kako se nositi s posljedicama anksioznosti i kako spriječiti buduću pojavu tog stanja.
Stres i preskakanje srca
Kada smo pod stresom naš organizam luči dva hormona: kortizol i adrenalin. Kolokvijalno ih nazivamo “hormoni stresa”, a njihova je uloga zaštititi organizam. S obzirom na to da u tim situacijama dolazi do povećanja ekscitabilnosti srca, stvaraju se idealni uvjeti za poremećaje srčanog ritma, primjerice preskakanje srca. Anksioznost i preskakanje srca su povezani.
Odgovor na okolišne stresore može biti i anksioznost. Simptomi anksioznosti mogu se podijeliti u 4 skupine pa tako razlikujemo: emocionalne, tjelesne (fizičke), bihevioralne i kognitivne. Kod svakog će se manifestirati različitim intenzitetom i različite učestalosti i trajanja.
Iako neugodna pojava koja izaziva veliku zabrinutost kod osoba kod kojih se pojavi, preskakanje srca u većini slučajeva ne predstavlja znak za uzbunu i temelj za razvoj ozbiljnijeg zdravstvenog problema.
Anksioznost i bolovi u prsima
Kod nekih anksioznost može izazvati bolove u prsima. Osobe koje se susretnu s tim simptomom žale se na osjećaj velike težine na prsima, zbog čega se osjećaju kao da se guše.
Ovaj neugodan simptom može izazvati strah kod osoba kod kojih se javi, s obzirom na to da ga se često povezuje i sa srčanim udarom. Kako biste odagnali sumnje da su vaši bolovi u prsima povezani sa srcem, svakako se obratite liječniku.
Liječenje anksioznosti
Prije svega, kako bi liječenje anksioznosti bilo što uspješnije, potrebno je promijeniti životne navike. Počnite prakticirati zdrav način života i odbacite sve poroke iz njega. Kofein, cigarete i alkohol zamijenite tjelovježbom po vlastitom izboru i vježbama meditacije. Neka vam prehrana bude uravnotežena i praćena pravilnom hidratacijom. Vaš organizam doći će u ravnotežu i smanjit ćete anksioznost.
Ako se pojavi anksiozni poremećaj, liječenje anksioznosti može biti pomoću lijekova, psihoterapije ili kognitivno-bihevioralne terapije. Vrstu liječenja određuje liječnik, ovisno o postavljenoj dijagnozi i obliku anksioznog poremećaja. Najbolje rezultate u praksi pokazuje kombinacija farmakoterapijskog i psihoterapijskog pristupa, uz druge nemedikamentozne metode liječenja.
