Rast troškova kompenzirat će se s 31 milijun eura, ključni problemi ipak ostaju

Hrvatska tradicionalno ima značajnu poljoprivrednu proizvodnju te smo više ili manje bili samodostatni po pitanju nekih ključnih prehrambenih sirovina.

Ne, pomalo je bizarno da su najveći problemi hrvatske poljoprivrede pogodili ulaskom u Europsku uniju kada su domaći poljoprivrednici počeli dobivati ​​tri puta više novca iz EU fondova nego do tada.

Kako bilo, sad jedva da zadovoljimo polovicu potreba za mesom te još manje za mlijekom, a iako žitarica imamo i više nego dovoljno, kruha i brašno plaćama kao da ih i nemamo jer se njihova cijena postavlja na međunarodnim burzama.

Ionako je hrvatski poljoprivredni sektor u velikim problemima, a Vlada donosi protupožarne mjere. Jedan od njih jučer je predstavljen nacrt Programa državnih potpora za kompenzaciju povećanja troškova proizvodnje u sektorima stočarstva i ratarstva.

Prema nacrtu, za ovo je namijenjeno ukupno 30,96 milijuna eura od čega bi govedarstvu išlo 14 milijuna, svinjogojstvu 5,6 milijuna, peradarstvu 820 tisuća eura, ovčarstvu i kozarstvu 1,63 milijuna, konjogojstvu 270 tisuća te pčelarstvu 670 tisuća eura.

Potpora za proizvodnju voća, povrća, cvijeća te ljekovitog i aromatičnog bilja planirana je u iznosu od 5,92 milijuna eura, potpora za proizvodnju šećerne repe s 1,32 milijuna te proizvodnju sjemenskog kukuruza i sjemena povrća sa 730 tisuća eura.

Raskorak s cijenama
Kako ističu iz Ministarstva poljoprivrede, cilj Programa je financijska potpora subjektima koji se bave proizvodnjom u osjetljivim sektorima stočarstva i biljne proizvodnje kako bi se ublažila izrazito velika poskupljenja proizvodnih inputa, dok istovremeno cijena primarnih poljoprivrednih proizvoda iz navedenih sektora ne prati u potpunosti rast troškova.

Mladen Kušeković, vlasnik tvrtke Natura Beef, kaže da su svaka mjera i novac dobrodošli, no upozorava da se radi o vatrogasnoj mjeri koja bez rekonstrukcije čitavog sustava neće imati nekih bitnih učinaka.

“Iako se radi o relativno velikom novcu, to je samo dio onoga što su stočari izgubili. Broj farmera, stoke i količina proizvedenog mesa dovoljno govore koliko je situacija alarmantna. Cijena hrane zasigurno će ići gore, a bez vlastite proizvodnje nećemo imati nikakav utjecaj na to koliko će naši građani plaćati u trgovinama. Bojim se da će meso postati luksuz koji više neće moći svatko priuštiti”, kazao nam je Kušeković.

Zvonimir Širjan, predsjednik udruge proizvođača mesa Baby Beef, na istom tragu ističe da 31 milijun eura možda može malo pomoći postojećim proizvođačima u problemu, ali da se sigurno neće vratiti onaj koji su prestali s proizvodnjom zbog na kaos u sektoru, a još manje biti magnet za nove proizvođače mesa i mlijeka.

Europa se od 2021. suočava sa značajnim porastom cijena energenata, žitarica, uljarica, općenito stočne hrane te mineralnih gnojiva što je posljedica kretanja na globalnom tržištu. Invazija na Ukrajinu 2022. stvorila je znatne gospodarske nesigurnosti, poremetila trgovinske tokove i lance opskrbe te je dovela do iznimno velikih i neočekivanih povećanja cijena, posebno prirodnog plina i električne energije.

Istodobno je došlo i do rasta cijena ostalih inputa u proizvodnji, što je proizvođače dovelo u situaciju da su suočeni s izrazito velikim povećanjem ukupnih troškova proizvodnje. Cijene energenata, žitarica, uljarica, stočne hrane, mineralnih gnojiva i drugih sirovina na međunarodnom su tržištu od izbijanja rata porasle, a rizici dodatnog poskupljenja i dalje su prisutni.

Veleprodajna cijena najznačajnijih žitarica i uljarica u 2022. dosegla je najviše razine u posljednjih osam godina čije povećanje u prosincu 2022. u odnosu na prosinac 2021. iznosi 22,9 % za pšenicu, 45,1 % za kukuruz, 24,2 % za stočni ječam, 10,8 % za suncokret, 26,1 % za sojinu sačmu te 10,4 % za suncokretovu sačmu.

Usporedba prosječnih cijena žitarica u 2022. u odnosu na prethodno petogodišnje razdoblje (2017. – 2021.) pokazuje rast od 202,5 ​​% za pšenicu, 200 % za kukuruz te 191 % za stočni ječam. Cijene uljarica u istom razdoblju imaju slične trendove koji pokazuju rast od 173 % za zrno suncokreta te 191,5 % za zrno soje.

Gnojiva skuplja 115,6%
Cijena električne energije u Hrvatskoj je