STRMOGLAVIO SE, ŽESTOK PAD BIDENA! Ni njegovi ga više ne žele u Bijeloj kući: Trump mu sada nije jedini problem

Autor: Zoran Meter/Geopolitika.news Ponedjeljak, 08. svibnja 2023. u 19:01

Ocjena odobravanja dužnosti predsjednik Joe Biden pao na najnižu razinu u karijeri u najnovijoj anketi ABC News/Washington Posta, a nevjerojatnih 68% Amerikanaca kaže da je prestar za još jedan predsjednički mandat.

Samo 44% smatra da je Bidenov potencijalni protukandidat, Donald Trump, prestar. (Trump ima 76 godina; Biden ima 80 godina.) Izvan kronološke dobi, Trump daleko nadmašuje Bidena jer se smatra da ima mentalnu oštrinu i fizičko zdravlje potrebno za učinkovito obnašanje dužnosti predsjednika, s jakim sumnjama u vezi s Bidenom na oba fronta. ABC Vijesti. Još jedna razlika čini se jednako problematičnom za Bidena ako se Trump pojavi kao republikanski kandidat: 54-36% Amerikanaca kaže da je Trump radio bolji u gospodarstvu dok je bio predsjednik nego Biden u dosadašnjem mandatu.

Trump nije Bidenov jedini izazov: s obzirom na njegove slabosti, i Trump i guverner Floride Ron DeSantis ispred su Bidena u izboru za predsjednika 2024. godine. Indikativno za taj rezultat je da Bidenov rejting, pogođen inflacijom, iznosi samo 36%, što je pad od 6 postotnih bodova u odnosu na veljaču i bod od Bidenovog prethodnog minimuma početkom 2022. Pedeset i šest posto ne odobrava njegov učinak.

Bidenov rejting brojčano je najniži zabilježen za bilo kojeg prvog predsjednika godinu i pol dana do sljedećih predsjedničkih izbora u anketama koje datiraju od Harryja Trumana. Sličan njemu bio je Gerald Ford, s 40% odobravanja u svibnju 1975.; Jimmy Carter, na 37% u svibnju 1979.; i Trump, s 39% u travnju 2019. Nitko nije ponovno izabran.

Što se tiče optužbi protiv Trumpa, devedeset posto demokrata smatra da su one primjerene; 82% republikanca kaže suprotno. Neovisni su se podijelili 47-40%.Što se tiče kategorije poštenja i pouzdanja ni Biden ni Trump ne stoje dobro. Bidena Amerikanaca smatra poštenim i pouzdanim 41 posto, a Trumpa 33 posto.

Izbori

Bez obzira na to, Trump nadmašuje svoje stranačke suparnike u ovoj ranoj fazi utrke za izbore 2024. U otvorenom, 43% republikanaca i neovisnih stranaka naklonjenih GOP-u kaže da bi željeli da stranka nominira Trumpa za predsjednika sljedeće godine, a među šest najpopularnijih Kandidat unutar Trumpove stranke vodi se na listi s čak 51%, što je dvostruko više od njegovog najbližeg potencijalnog protukandidata, guvernera Floride Rona DeSantisa, koji bilježi 25%.

Usporedite Trumpov rejting s Bidenovim u njegovoj – Demokratskoj stranci: samo 36% demokrata i demokratski orijentiranih nezavisnih kandidata željelo bi vidjeti da njihova stranka nominira Bidena za sljedeće godine. Pedeset osam posto preferira nekoga drugog, što je nepromijenjeno u odnosu na veljaču – navodi ABC News.

Gledajući unaprijed do studenoga 2024. kada se održavaju izbori, u susretu Biden-Trump, 44% Amerikanaca kaže da bi sigurno ili vjerojatno glasovalo za Trumpa, 38% za Bidena, dok bi 12% bilo neodlučno. Kad se neodlučne pita za koga su, rezultat je 49-42% (Trump-Biden).

Zaključak

Ova vijest iz američkih medija zaslužuje detaljniju analizu kroz nekoliko aspekata, pa krenimo redom.

Prvo: demokrati se moraju ozbiljno zamisliti. Bidenov rejting konstantno pada i taj trend ne razvija niti činjenicu da Amerikom uvjerljivo dominiraju liberalni, dakle prodemokratski mediji (navodno ih je oko 90% u odnosu na medijski konzervativni karakter), kao i činjenica da sadašnja administracija, tj. državni aparat de facto radi za Bidena (što je uobičajeno za svakog predsjednika).

Drugo: usprkos neugodnim sudskim tužbama i nizom novih optužbi raznih ženskih osoba koje „niču kao gljive poslije kiše“ govoreći da ih je Trump u prošlosti seksualno maltretirao i što se prenosi diljem televizijskih kanala – Trumpov rejting uporno raste.

Treće: međutim, ono o čemu se u Europi malo govori i piše, još je neugodnije i po Bidenu i demokrate. Naime, prošli je tjedan kao grom iz vedra neba stigla vijest kako su Republikanci su dobili uvjerljive dokaze o Bidenovim navodnim koruptivnim aktivnostima: točnije, da je primao novac od određene strane zemlje dok je bio potpredsjednik u Obaminoj administraciji. Na novinarski upit o kojoj zemlji riječ nije bila odgovorna, ali javnost smatra da je riječ o “komunističkoj Kini”! Svjedok koji je o tome ranije izvještavao i dalje ustraje na istom. Prema riječima utjecaja republikanskih senatora, FBI već posjeduje dokument o tome, a prošlih tjedan dana Republikanska stranka službeno je zatražila od te institucije da im dostavi isti dokument. Rok za to je utorak, 9. svibnja (sutra).

Četvrto: ponovo u središte pravosudne i medijske pozornosti dolazi i Bidenov sin Hunter sa svojim aktivnostima u ukrajinskoj energetskoj (plinskoj) tvrtki Burisma, u vrijeme dok je njegov otac Joe Biden bio na dužnosti potpredsjednika SAD-a zaduženog za postrevolucionarnu Ukrajinu (2016.).

Peto: vanjska politika i uspjesi Bidenove administracije na tom području odavno su “adut” u džepu demokrata, s obzirom na lošu gospodarsku situaciju u zemlji i rastuće podjele socijalnog i ideološkog karaktera u društvu. Međutim, vanjska politika sada je sve više na udaru republikanca, iako postoji nedvojbeni dvostranački konsenzus o borbi protiv Rusije i Kine. Problem je u tome što Rusija ne želi biti poražena u ukrajinskom ratu, dok Kina ne želi “plesati na Bidenovu melodiju” i biti kooperativna za američke interese. Sve dodatno košta država koja troši ogromne količine novca za potporu Ukrajine, ali i američke vojne aktivnosti u Indo-Pacifiku. Istovremeno, tzv. Globalni jug se sve više okreće od SAD-a i uključuje se u ubrzani proces dedolarizacije. Američki birači – porezni obveznici – vanjsku politiku ne tretiraju kao dominantnu, već je sada doživljavaju kao kočnicu svojih interesa za bolji život. Traže odgovor na što im se baca novac, s krajnjim dvojbenim rezultatima.

Biden mjesecima ne održava velike medijske konferencije

Sve su to tereti na leđima s kojima bi se teško nosio netko puno mlađi od predsjednika Bidena. I sve se teže snalazi u svemu tome. Već mjesecima se ne održavaju velike medijske konferencije (zadnja je bila u studenom prošle godine), odnosno ne reagira na važne političke događaje u zemlji i svijetu na način koji je uobičajen za predsjednika SAD-a, a povremeno samo daje intervjue za novinare provjerenih medijskih kuća.

Spočitava mu se i nedavno odbijanje intervjua za Fox News, kao i krajnja nespretnost prigodom prošlojednog domjenka povodom Dana slobode govora. Tada je, naime, na kraju svoga govora, krajnje nespretno kazao kako je Amerika upravo riješila Tuckera Carlsona (najpopularnijeg američkog televizijskog novinara koji je prije desetak dana neočekivano dobio otkaz na Fox Newsu i koji je najveći Bidenov kritičar), što je izazvalo nelagodu okupiranih predstavnika „sedme sile“ i glavnih urednika vodećih američkih medija. Ne zato što oni vole Tuckera (upravo suprotno), već zato što je tako nešto reći od strane predsjednika SAD-a u trenutku slavljenja slobode govora blago rečeno nepromišljeno. Ako k tome dodamo i nedavnu izjavu australskog premijera da će reći „dosta“ po pitanju daljnjeg progona australskog novinara Juliana Assangea – stvari stoje još lošije po Bidenu.

Europska unija je zabrinuta

Zato i rezultati zajedničke ankete dvaju američkih, nedvojbeno prodemokratskih medija, o kojima je gore bila riječ – malo koga mogu iznenaditi. Možda samo neupućene Europljane čiji mediji unutar EU-e najčešće čekaju upute što smiju a što ne objaviti. Zato s tim, hvala Bogu, očito sve manje problema imaju američki mediji. Europske političke elite muku su mučile u vrijeme Trumpovog mandata koji ih nije štedio niti po gospodarskoj niti po sigurnosnoj problematici. Zato su Bidena i dočekale kao „osloboditelja“, iako ih je on stegnuo za gušu i jače od samoga Trumpadobro znajući njihove grijehe iz prošlosti.

Što će se dogoditi iduće godine u Europskoj uniji u kontekstu izbora kod „Velikog brata“ sada se očito nitko ne usudi niti misliti. To, zapravo, najbolje i pokazuje na što se svela politika Bruxellesa čija sudbina više ne ovisi o njegovim potezima, već o rezultatima američkih izbora. Tako nešto nije bilo nikada od ustroja EU, a ranije i Europske zajednice (EZ). Ali zatvaranjem očiju pred problemima nikada se ništa nije riješilo. Zato bi i sloboda medija unutar EU trebala biti stvarna a ne fingirana i filigranski kontrolirana. Ovo se drugo, onima koji to čine, s treskom može izgubiti o glavu. Pustite medije da rade svoj posao i barem prenose (američke) vijesti, ma koliko neugodne bile.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima osobni su stavovi autora i ne odražavaju nužno stav portala Dnevno.hr