ZA BOGATOG NIJEMCA MOŽE, A ZA HRVATA NE MOŽE! Zaboli te srce od ovakve cijene u trgovini: 'Kod nas je pet puta skuplji', ekonomist upire prstom u krivca

Autor: Ivana Jurišić Utorak, 23. svibnja 2023. u 16:52

Građane su jutros na benzinskim postajama dočekale nove cijene goriva. Benzin se prodaje za 1,32 eura po litri, dok je dizel još jeftiniji, plaćamo ga 1,24 eura po litri. Velika je to razlika u odnosu na prošlu godinu, kada su cijene nafte bile rekordne, a građani gorivo plaćali gotovo dva eura.

Niške cijene nafte i transporta utjecale su i na niže cijene transporta iz prekomorskih zemalja pa je danas i pet puta niža nego prošle godine. Nažalost, čini se kako niže cijene energenata nisu utjecale i na niže cijene u trgovinama. Kupci plaćaju nikad skuplju hranu. Svježe mlijeko plaćamo 1,33 eura po litri, 10 jaja kupujemo za 3,18 eura. O cijenama deterdženta, čokolade, voća i povrća da i ne govorimo.

U međuvremenu, u nekim drugim zemljama EU, kupci u trgovinama već vide niže cijene. Tako Nijemci maslac robnih marki plaćaju 1,59 eura, dok ga Hrvati taj isti maslac plaćaju skoro tri eura. S obzirom na razliku u plaćama u Njemačkoj i Hrvatskoj, ispada da Hrvati plaćaju pet puta skuplji maslac. Zašto smo to tako pitali ekonomskog analitičara Damira Novotnyja koji nam je rekao kako su veliki problem nastojanja države da stabiliziraju cijene, što uglavnom dovodi do suprotnog učinka

Intervencijama postići suprotan efekt

“U prvoj vrijednosti imali smo troškovnu inflaciju, kada su cijene rasle zbog očekivanja. Sjećate se kada je počeo rat u Ukrajini? Svi su se bojali da će cijena nafte skočiti i do 200 dolara po barelu kao i da neće biti dovoljno poljoprivrednih proizvoda na svjetskom tržištu. Na kraju se ništa od toga nije dogodilo”, objašnjava Novotny.

Ono što sada imamo, kaže ekonomist, je drugi val inflacije, koji je uglavnom posljedica internih odnosa ponude i potražnje.

“Sve europske vlade su nakon prvog vala inflacije postale nervozne i intervencijama na tržištu pokušale stabilizirati cijene, nažalost, izravnim transferima iz proračuna, subvencijama i smanjenjem poreznog pritiska na energiju postignut je upravo suprotan učinak. Umjesto da se potražnja smanji i inflacija padne, ona se povećala”, govori analitičar koji smatra da je veliki problem što je Europska središnja banka (ESB) za razliku američkog Fed-a kasno počela dizati kamate jer se bojala pada ekonomske aktivnosti.

“To se na kraju nije dogodilo, ali se dogodilo da se drugi krug inflacije ubrzao. ECB sada traži od europskih vlada da prestanu intervenirati na tržištu izravnim intervencijama jer na taj način dižu inflaciju.

Ono što sigurno jest da ne postoji način na koji vlade mogu zaustaviti rast cijena. To mogu samo središnje banke, ali im država ne pomaže previše svojim fiskalnim intervencijama“, kaže Novotny.

Proračunska štednja

Analitičar upozorava kako Hrvatsku s dolaskom turističke sezone čekaju teški dani.

“Tijekom turističke sezone u Hrvatskoj potražnja raste i za pet puta. Turisti u prosjeku potroše 110 eura po osobi. Od toga je 50 eura za smještaj, a ostatak je vanpansionska potrošnja koja stvara veliki pritisak na potražnju. U isto vrijeme domaća ponuda je slaba i nedovoljno da pokrije taj ogroman rast potražnje.

Želja vlade da plasira pozitivne vijesti o turizmu je kontraproduktivna. Očekuje se rekordna sezona, što znači da će svi akteri koji opskrbljuju turističko tržište za dva mjeseca napuniti skladišta da izdrže navalu turista, što znači da će cijene rasti”, upozorava analitičar.

Želimo li niže cijene, kaže analitičar, uz intervenciju središnje banke ključna je i proračunska štednja.

“Vlade to nažalost ne razumiju. Njima su uvijek nekakvi izbori, iako nam je upravo Grčka, koja je pokazala kako se ekonomija kroz proračunsku štednju ekonomiju može stabilizirati i privući nove ulagače. Političari bi se trebali ugledati u Grčkoj koja je dobar primjer kako pretjerana državna intervencija može naškoditi gospodarstvu”, zaključuje Novotny.