'JE LI TOČNO DA JE SUDJELOVAO U AGRESIJI NA HRVATSKU?' Hrvatske generale posjetile neželjeni gost: 'Ni jednoga Hrvata, ni Srbina među njima'

Autor: Ivan Grandov Petak, 02. lipnja 2023. u 22:35

Hrvatski generali objavili su pismo u kojem su izrazili dogovor zbog nedavnog susreta predstavnika Hrvatskog generalskog zbora s generalima iz Udruženja generala BiH, bez obzira na sumnje u njihovu odgovornost za ratne zločine protiv Hrvata. U pismu se ističe prisutnost 12 generala koji su potpisali otvoreno pismo: Ivan Tolj, Ivan Kapular, Andrija Hebrang, Žarko Tole, Ivica Primorac, Željko Šiljeg, Ljubo Ćesić Rojs, Miljenko Galić, Ante Jelavić, Ilija Nakić, Mario Bradara i Žarko Keža.

‘Operacija Pomilovanje’

Nakon susreta u Zagrebu, čija su namjera i tema još uvijek nepoznate šire javnosti, generali su putem otvorenog pisma izrazili svoje protivljenje i neslaganje s tim događajem.

“Drugi generali, Ivan Tolj, Ivan Kapular, Andrija Hebrang, Žarko Tole, Ivica Primorac tome su se usprotivili i nazvali akciju svojih kolega kosovskom, specijalnom operacijom Pomilovanje. I kada su među generalima počele zarastati rane podijeljenosti, dogodila se opet nešto neshvatljivo i neočekivano. Opet generali, opet članovi HGZ-a. Ovaj put se ovaj događaj može nazvati specijalnom operacijom Glupost ili Podvala”, navodi se u pismu koje je dostavljeno. Jutarnjem listu.

Zasmetala im jedna osoba, a kažu kako Hrvata i Srba nije bilo

Uoči Dana hrvatske državnosti, u ponedjeljak 29. svibnja 2023. u Zagrebu, u prostorijama Mešihata Islamske zajednice, na poziv muftije akademika Aziza ef. Hasanovića organiziran je susret izaslanstava Udruženja generala BiH i Hrvatskoga generalskog zbora. Razlog i tema takvog druženja nisu poznati široj javnosti”, ukazuju generali u pismu.

Na sastanku su bili predstavnici HGZ-a, general Marinko Krešić, predsjednik HGZ-a, Mladen Kruljac, potpredsjednik, Frane Tomičić, član Upravnog odbora i pukovnik Marko Lukić, odnosno “vodstvo HGZ-a, nesvjesno u što su upali i što im se događaja”. Generali potpisnici prozivaju delegaciju iz BiH što u njihovim redovima nije bilo ni jednoga Hrvata, ni Srbina, a BiH je država triju konstitutivnih naroda, pa se onda, ističu, mogu zvati samo bošnjačkom udrugom.

U delegaciji su bili generali Rizvo Pleh, predsjednik Udruženja, Nedžad Ajnadžić, zamjenik predsjednika, Enes Husejnović, predsjednik Skupštine, Džemal Merdan, član Upravnog odbora, i Sulejman Vranj. Prema mišljenju potpisnika pisma, trebalo im je postaviti pitanje “tko je s muslimanske strane činio monstruozne zločine na cijelom prostoru u BiH koje su nastavili Hrvati. Tko je naredio i počinio zločine u Bugojnu, Stipića Livadama, Križančevom Selu, Grabovici, Trusini, Bikosi, Uzdolu, Miletićima, Dusini i mnogim drugim mjestima? Znaju li generali Armije BiH za 331 logor u kojem su zatvoreni i mučeni Hrvati?”

Oficir mornarice JNA u Splitu i Pločama

Potpisnici pisma osporavaju prisustvo generala Džemala Merdana.

Njemu su se, pišu, trebala postaviti pitanja “je li točno da je kao oficir JNA sudjelovao u agresiji na Hrvatsku? Je li točno da je kao zamjenik zapovjednika trećega korpusa osam mjeseci držao u okruženju Lašvansku dolinu? Je li točno da je 22. prosinca 1993. izdao naredbu “Krvavi Badnjak”? Je li točno da je u toj naredbi, između ostalog, naređeno da treba “uništiti svu živu silu, uključiti žene, djecu i starce na prostoru Novog Travnika, Nove Bile, Viteza, Busovače… U tu svrhu koristiti sva raspoloživa sredstva, uključujući kemijska sredstva. i sve dobrovoljce iz islamskih zemalja (mudžahedine) u slavu uzvišenog Alaha.”

Navedimo samo Križančevo selo, u kojem je na okrutan način ubijeno 64 Hrvata”. U pismu se podsjeća da je Merdan bio svjedok u Haagu protiv Darija Kordića i Marija Čerkeza.

“Nije li krajnje vrijeme da SOA i DORH, nakon toliko indicija i nedoumica, postupe po službenoj dužnosti? A što se čekalo trideset godina?”, pišu generali. Inače, prema pisanju medija, DORH je prije tri godine u Sarajevu poslao prijavu protiv Merdana i još nekoliko generala Armije BiH.

Džemal Merdan, rođen u Busovači, služio je kao oficir mornarice JNA u Splitu i Pločama, a 1992. imenovan je za dozapovjednika, odnosno zamjenika zapovjednika Trećeg korpusa Armije BiH sa sjedištem u Zenici, odmah po osnivanju 1992. godine.